Dostupni linkovi

Hoće li Hrvatska blokirati evropski put Srbije?


Ilustracija
Ilustracija

U delu javnosti u Srbiji postoji zabrinutost da bi hrvatski predstavnici u institucijama EU mogli uslovljavati zvanični Beograd u procesu evrointegracija.

Iako su hrvatski članovi Spoljnopolitičkog odbora Evropskog parlamenta pre desetak dana ostali izolovani u pokušaju da u rezoluciju o napretku Srbije ugrade niz zahteva koji bi uslovili napredak Srbije rešavanjem bilateralnih pitanja sa Hrvatskom, ako se opredeli za politiku takve blokade, Hrvatska bi u Evropskom savetu, gde nema preglasavanja, mogla iskoristiti pravo veta i glasati protiv otvaranja poglavlja u pregovorima Srbije sa EU, smatraju sagovornici Radija Slobodna Evropa, koji istovremeno upozoravaju da je upotreba veta od strane zemlje-članice EU prema zemlji-kandidatu višestruko neproduktivna.

Odgovarajući na pitanje da li će Hrvatska nastaviti da u Briselu uslovljava Srbiju nerešenim bilateralnim pitanjima, Jovan Komšić, profesor Novosadskog univerziteta, kaže da se boji da bi se to moglo dogoditi, jer nije moguće očekivati strateški preokret političkih snaga u Hrvatskoj koje streme ideološkoj plataformi nacionalne desnice, koje su dobile prvu političku bitku izborom nove predsednice i koje se pripremaju za parlamentarne izbore do kraja godine, ako ne i pre.

“U tom kontekstu nije moguće očekivati da neće koristiti svaku tribinu, u nacionalnom kontekstu pre svega, ali i u evropskom kontekstu, za emitovanje političkih poruka koje prijaju njihovim biračima. Nažalost, u toj nacionalizaciji politike njihovim biračima su vrlo bliske političke poruke zatezanja političkih odnosa sa Balkanom, koji još dugo mora sedeti u čekaonici za Evropu”, kaže Komšić.

Do izvesnog ublažavanja tenzija moglo bi doći nakon bilateralnih susreta visokih zvaničnika dveju zemalja, posle posete predsednice Hrvatske Srbiji, veruje Komšić, ali dodaje da ne očekuje bitno odustajanje od politizacije neuralgičnih tema na ovim prostorima. Više o tome pročitajte u tekstu Branke Trivić "Hrvatska blokada Srbije u Evropskom savetu bila bi neproduktivna".

S druge strane, pojedini analitičari u Hrvatskoj napominju da predlaganje niza amandmana na izveštaj o napretku Srbije u Evropskom parlamentu od strane petoro hrvatskih evroparlamentaraca iz redova stranke Evropskih pučana, dakle desnog centra, nije hrvatska državna politika. Hrvatska je u niz navrata naglasila kako neće rešavanjem bilateralnih pitanja uslovljavati srpske pregovore o članstvu u Evropskoj uniji, a na to se obavezala i posebnom deklaracijom u Saboru.

A kada se radi o akciji petoro hrvatskih evrozastupnika, koji su svi redom izabrani s liste opozicionih stranaka, tu je reč o konstelaciji niza okolnosti, kaže za RSE politički analitičar Žarko Puhovski – od lošeg zakona o univerzalnoj nadležnosti za ratne zločine i još gore prakse u Srbiji, preko hrvatske nečiste savesti zbog sporog procesuiranja ratnih zločina „s hrvatske strane“, zatim situacije nakon predsedničkih, a pre parlamentarnih izbora u Hrvatskoj, do niza HDZ-ovih evroparlamentaraca koji su odlaskom u Bruxelles ispali iz prave političke borbe, pa se tako pokušavaju vratiti.

„I sve je to izazvalo potpuno nepotrebnu strku zbog jednog jednostavnog razloga, a taj je da Srbija bar još 10 godina ne ulazi u Europsku uniju. Potpuno je svejedno što u ovom trenutku radi netko s hrvatske ili srpske strane - ili gotovo potpuno svejedno – jer oni koji će tada odlučivati vjerojatno su ljudi o kojima danas ništa ne znamo“, kaže Puhovski.

Srpska zabrinutost nije bez temelja, jer bi Hrvatska - ako krene sa nekim uslovljavanjima – samo sledila praksu Italije koja je svoj pristanak na ulazak Slovenije u Europsku uniju uslovljavala rešavanjem otvorenih graničnih pitanja, i mnogo bližim slučajem slovenskog blokiranja hrvatskih pristupnih pregovora, piše u tekstu “Bez uvjetovanja, ali sa „interpretacijama” Enis Zebić.

XS
SM
MD
LG