Dostupni linkovi

logo-print

Hoće li Crna Gora sankcionisati isplatu plata bez doprinosa?


Izvršna i monetarna vlast u Crnoj Gori su u dva dana plasirali inicijative koje bi, ukoliko budu usvojene, blagotvorno uticati na priliv u državnu kasu, ali ipak otvaraju i odredjena pitanja.

Uslijed rastućeg pritiska na državni budžet, vlast počinje da se bavi odredjenim problemima koji su u Crnoj Gori višedecenijska praksa: izbjegavanje poreza preko offshore kompanija i velikodušno tolerisanje neuplaćivanja poreza i doprinosa na zarade zaposlenih.

Domaća javnost je ovih dana obaviještena da Ministarstvo finansija razmatra mogućnost da u okviru buduće reforme poreske politike predloži da se kroz Krivični zakonik sankcioniše isplaćivanje plata bez poreza i doprinosa.

Medjutim, mjera sa pozitivnim ciljem – punjenje državne kase i ažurno regulisanje doprinosa zaposlenih ipak otvara odredjena pitanja.

„To je nešto što sasvim sigurno ide u pravcu smanjivanja broja radnih mjesta, manjeg prometa, manjih mogućnosti za biznis. Danas niko ne može da garantuje firmama da mogu da posluju u ovakvim ekonomskim prilikama. Ko je taj koji danas može da kaže – da ja ću ovog mjeseca sigurno imati promet od 50 hiljada eura koji mi omogućava da platim sve moguće troškove, odnosno, plate?“, kaže Zoran Vulević iz Montenegro biznis alijanse.

RSE: S druge strane, stoji činjenica da je to obaveza poslodavaca i da i zaposleni i država u mnogome zavise od uplata na ime doprinosa i poreza na zarade zaposlenih. Kako, onda, po vašem mišljenju treba riješti taj problem?

Vulević: Kao i do sada. Postoje svi mehanizmi. Zakonom je to veoma dobro regulisano. Tačno se zna kakve sankcije sljeduju poslodavcu u takvim slučajevima.

Koliko je Crna Gora izgubila zbog Vladinog pristajanja da sklapa aranžmane sa firmama registrovanim u poreskim rajevima nije poznato, ali se može naslutiti da se radi o stotinama miliona ili milijardi jer u te firme, izmedju ostalih, spada i Centralnoevropska aluminijumska kompanija ruskog oligarha Olega Deripaske, koja je osam godina gazdovala najvećim crnogorskim preduzećem – podgoričkim Kombinatom aluminijuma.

Mehanizam je jednostavan. Domaće preduzeće proda robu offshore firmi istog vlasnika po najnižoj mogućoj cijeni, čak ispod tržišne, čime je osnovica za oporezivanje u Crnoj Gori minimalna, a onda offshore firma, tu istu robu proda pravom kupcu po tržišnoj cijeni, uz realnu maržu, ali pošto posluje na Kipru, Djevičanskim ostrvima, Gambiji ili nekom drugom poreskom raju gdje se ne plaća porez, novac koji je trebalo da udje u crnogorsku državnu kasu, odlazi na privatni račun.

Vasilije Kostić

Vasilije Kostić

„Centralna banka, u kontinuitetu daje dobre preporuke Vladi. Mislim da medju njih spada i ova u vezi sa offshore firmama i obavezi plaćanja poreza na ovdje ostvarene profite. Jano je da se preko transfernih cijena benefiti poslovanja u Crnoj Gori iznose na offshore destinacije čime se umanjuje priliv u državnu kasu Crne Gore“, smatra ekonomski analitičar Vasilije Kostić.

On odgovara i na pitanje – da li je bilo neophodno čekati da javne finansije dospiju u ćorsokak koji će, uslijed predstojećeg zaduživanja za gradnju prve dionice autoputa Bar – Boljare, postati još mračniji, pa da se tek sada počne sa regulisanjem stvari koje su u Crnoj Gori višedecenijska praksa, a u uredjenim državama podrazumijevajuće.

„U tome je razlika izmedju uspješnih i neuspješnih kompanija i društava. Oni koji su uspješni implementiraju validna rješenja i u situacijama kada nijesu pritisnuti objektivnim okolnostima, a kod nas je, nažalost, kriza katalizator. Bar je do sada bilo tako. Ali, kako narod kaže – bolje ikad, nego nikad.“

U dijelu opozicije smatraju da mjere poput strožijeg odnosa prema poslodavcima koji ne plaćaju redovno poreze i doprinose na zarade, kao i svijest o odlivu kapitala iz Crne Gore preko offshore kompanije, dolaze tek sada kada vlast osjeća da je satjerana u bezizlaznu situaciju zbog finansijskih obaveza koje počinju da dospijevaju već sljedeće godine.

„Sad je drama. Pristižu na naplatu odredjene obaveze. Već sljedeće godine skoro 500 miliona eura. Sistem počiva na zaduživanju koje, ne da je preskupo, nego će je dovesti do bankrota“, zaključuje Milutin Djukanović iz Demokratskog fronta.

  • 16x9 Image

    Esad Krcić

    Zahvaljujući ranom angažmanu u Radio Beogradu ostaje trajno vezan za radio, kao medij. Član crnogorskog dopisništva RSE je od 2001. Pisao je za CG Ekonomist, a realizovao je i niz radijskih i TV projekata.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG