Dostupni linkovi

logo-print

HNS BiH: Najmanje jedna federalna jedinica s hrvatskom većinom


"Bosni i Hercegovini je potrebna temeljita reforma Ustava, odnosno, novi model institucionalnog i upravno-teritorijalnog uređenja", stoji u Deklaraciji, koju je danas u Mostaru donio Hrvatski narodni sabor (HNS) BiH, koji se definirao kao krovna politička institucija Hrvata u BiH.

Kako je navedeno u Deklaraciji, BiH treba model koji uzima u obzir i zadovoljava institucionalnu i stvarnu "jednakopravnost Hrvata, Bošnjaka i Srba kao konstitutivnih naroda u Bosni i Hercegovini, pravo svih građana/državljana da biraju i budu birani, te racionalno, funkcionalno i pravedno unutrašnje uređenje".

"Minimum pravno političkog subjektiviteta i autonomnosti sastoji se u pravu i mogućnosti da konstitutivni narodi slobodno i samostalno biraju vlastite političke predstavnike, a to im mora omogućiti izborni sistem, odnosno Izborni zakon BiH, te da ih tako izabrani legitimni predstavnici predstavljaju u tijelima vlasti na svim nivoima u BiH. Hrvatima kao konstitutivnom narodu to na ustavu utemeljeno pravo na legitimne političke predstavnike na ključnim institucijama vlasti nije omogućeno niti na nivou BiH niti u FBiH, a ni u RS", navodi se u Deklaraciji.

Tako se, smatraju izaslanici HNS-a BiH, majorizacija nad Hrvatima u Bosni i Hercegovini ogleda u činjenici da na određenim nivoima vlasti Hrvatima kao jednom od tri konstitutivna naroda u BiH "pripadnici drugih konstitutivnih naroda biraju njihove političke predstavnike, ili pak u činjenici da ih u određenim tijelima vlasti na pozicijama koje po ustavu i zakonu pripadaju Hrvatima, predstavljaju oni politički predstavnici koji nemaju legitimitet hrvatskog biračkog tijela".

"Najočitiji primjeri majorizacije nad Hrvatima u BiH, odnosno grubog kršenja njihovih ustavnih, političkih i demokratskih prava", kako se navodi u dokumentu, su:

Čelnici svih 10 stranaka HNS-a BiH, foto: Mirsad Behram

Čelnici svih 10 stranaka HNS-a BiH, foto: Mirsad Behram

"- Izbor Željka Komšića za člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda, izabran apsolutnom većinom bošnjačkih glasova

- Izbor Emila Vlajkija za potpredsjednika Republike Srpske iz reda hrvatskog naroda,izabran apsolutnom većinom srpskih glasova

- Način izbora hrvatskih izaslanika za oba entiteta

- Uspostava neustavne, nezakonite i nelegitimne vlasti u Federaciji BiH (Predsjednik FBiH i Vlada FBiH) nakon izbora 2010. godine", navodi se, takođe, u Deklaraciji sa 5. Sabora HNS-a BiH u Mostaru."

Predsjednik HDZ-a 1990 i predsjednik Glavnog vijeća HNS-a BiH, Božo Ljubić, čitajući Deklaraciju, naveo je uz ostalo kako je stoga potrebno izraditi prijedloge ustavnih promjena, promjena izbornog zakona i nove upravno-teritorijalne organizacije u okviru modela Bosne i Hercegovine kao složene države tri ili više federalnih jedinica u kojima bi sva tri naroda bila konstitutivna, ali od kojih bi najmanje jedna takva federalna jedinica bila s hrvatskom većinom.

"Uzimajući u obzir činjenicu da su doslovno sve promjene daytonskog ustavnog aranžmana koje su u BiH provedene od 1995. godine imale za posljedicu slabljenje ustavno-pravne i političke pozicije hrvatskog naroda u BiH - posebno one promjene koje je Ured visokog predstavnika preko amandmana nametnuo na ustave entiteta bez da su ti amandmani ikada prošli parlamentarnu potvrdu, HNS je odlučan poduzimati konkretne političke mjere za promjenu takvog političkog stanja. Sve te mjere ćemo poduzimati uz puno uvažavanje Bosne i Hercegovine kao složene višenacionalne države, općeprihvaćenih demokratskih standarda političkog djelovanja i poštivanje legitimnih političkih prava kako ostala dva konstitutivna naroda, tako i svih građana u Bosni i Hercegovini", saopćio je Ljubić.

Današnji 5. HNS BiH je rezultirao i novom ulogom tog tijela, koje će se "pravno, tehnički i organizacijski utemeljiti Hrvatski narodni sabor BiH kao trajnu krovnu, nacionalnu i političku instituciju hrvatskog naroda u BiH, kao „narodni parlament " i kao vrhovnu instancu odlučivanja kada su u pitanju vitalni nacionalni interesi hrvatskog naroda u BiH".

"Usaglasiti i pripremiti zajednički nastup svih stranaka članica HNS-a u obliku zajedničke izborne liste na svim područjima i svim nivoima gdje je Hrvatima zbog brojčane nadmoći drugih naroda ograničena mogućnost unutrašnjeg stranačko-političkog pluralizma. Stranke članice HNS se obavezuju da će prilikom konstituiranja vlasti nakon izbora formirati vlast prioritetno od stranaka članica HNS-a na svim nivoima gdje za to postoji mogućnost", stoji takođe u Deklaraciji.

Inače, u radu Hrvatskog narodnog sabora BiH učestvovalo je preko 80 posto od 583 pozvana hrvatska izaslanika, izabrana na svim nivoima vlasti u BiH. Članice HNS-a BiH su dvije najjače hrvatske stranke, HDZ BiH i HDZ 1990, te još osam manjih stranaka sa hrvatskim predznakom u BiH.
  • 16x9 Image

    Mirsad Behram

    Dopisnik je Radija Slobodna Evropa iz Mostara. U novinarstvu je od februara 1994. godine. Diplomirao na Fakultetu političkih nauka, studij žurnalistike u Sarajevu.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG