Predstavnici desetak partija, koje su nakon izbora 2010. godine i neulaska u vlast u Federaciji BiH najjačih hrvatskih stranaka, HDZ-a BiH i HDZ-a 1990., obnovile rad Hrvatskog narodnog sabora BiH, u petak nisu uspjeli postići dogovor oko zajedničkog izlaska na opće izbore u BiH, koji će se najvjerovatnije održati u oktobru ove godine.
Jedini koji nije glasao o tom pitanju bio je predsjednik HDZ-a 1990., Martin Raguž:
„Mandat za određivanje pozicije HDZ-a 1990. daje Središnji odbor i ja sam rekao da ne mogu dati bez Središnjeg odbora konačan stav. Taj stav će biti zauzet do kraja ovog mjeseca. I u tom smislu sam bio uzdržan oko tog određenja“, kaže Raguž.
Šta to praktično znači, pojašnjava član Predsjedništva HNS-a BiH i donedavni lider HDZ-a 1990. Božo Ljubić:
„Što znači to je opredjeljenje. Međutim, kako se odluke donose konsenzusom u Hrvatskom narodnom saboru, ja ne mogu reći da je to i definitivna odluka jer je bio jedan glas suzdržan.“
Mediji su uoči zasjedanja Predsjedništva HNS-a BiH najavljivali čak i mogućnost raskola, odnosno izlaska HDZ-a 1990. iz tog tijela, gdje se - kako se tvrdi - ta stranka nalazi u sjeni HDZ-a BiH i njenog lidera Dragana Čovića.
Na naše pitanje radi li se tu o suštinskim neslaganjima ili tek o zauzimanju pozicija za izbore, Dragan Čović odgovara:
„Predizborna kampanja je počela, to je pravi odgovor. I svako sebe traži u tom i prepoznaje svoj interes. Ja sam siguran da je naš put preko NHS-a - u ovakvoj situaciji kakvu imamo u BiH, i stabililizirati BiH i spriječiti sve one sitne trgovce koji izbore vide kao mogućnost da nešto protrguju, kao što su to radili i prije četiri godine.“
Privatna organizacija
Međutim, Petar Milić, jedan od osnivača Hrvatskog narodnog sabora BiH iz 2000. godine, sada član Hrvatske stranke prava BiH, koja nije članica HNS-a, o Saboru za naš radio kaže:
„Ovo je jedna privatna organizacija gdje gospodin Čović i Božo Ljubić koriste naziv Hrvatski narodni sabor zbog svoga osobnog interesa, a s druge strane plasiraju taj naziv kako bi zavarali druge.“
Željko Asić, iz Stranke pravde i povjerenja predsjednika Federacije BiH Živka Budimira, kaže da je i sam Dragan Čović prije desetak godina izjavio kako je osnivanje HNS-a BiH bilo politički marketing HDZ-a:
„Profesor Čović je izuzetno vješt politički manipulator koji zna to uraditi, a i zna dosta ljudi sebi kroz neke sinakure približiti, koji su u svojoj bliskoj političkoj prošlosti bili veliki protivnici gospodina Čovića. Političko tijelo HNS je isključivo, to moram naglasiti, u cilju što boljeg izbornog rezultata HDZ-a BiH“, kaže Asić.
Analitičari ukazuju da aktuelna sukobljavanja unutar Hrvatskog narodnog sabora BiH nemaju ideološku ili programsku pozadinu, nego se radi o čistoj politici.
„Ovdje se vodi politička borba oko toga ko će i na koji način predstavljati Hrvate iz BiH na narednim izborima. Čović bi vrlo rado da se ogrne plaštom HNS-a, dok Raguž zna da bi u tom slučaju on zapravo bio utopljen, ili na neki način njegova stranka žrtvovana zarad interesa Dragana Čovića“, navodi analitičar i komentator Faruk Kajtaz.
„Što se tiče HNS-a BiH, on jeste krovna institucija, ali samo na retoričkoj razini. Kad je osnovan prije 10, 12 godina, HNS je bio obećavajući. Međutim, po mojoj ocjeni on nije ispunio svoja očekivanja iz raznoraznih razloga. Jedan od njih je što je on uvijek bio neka vrsta institucije ili alatke u kojoj će HDZ BiH zadržati svoju dominantnu ulogu“, ocjenjuje politički analitičar i nekada dugogodišnji dopisnik HINE iz Mostara Pejo Gašparević.
Za 31. januar najavljena je nova sjednica čelništva Hrvatskog narodnog sabora BiH, kada će se definitivno znati hoće li stranke koje ga čine zajedno izaći na izbore.
Zadnju riječ dat će Središnji odbor HDZ-a 1990., a to - tvrde posmatrači - zavisi od toga koja će struja prevladati: aktuelnog predsjednika Martina Raguža ili bivšeg Bože Ljubića, kojeg se smatra bliskim lideru HDZ-a BiH Draganu Čoviću.
Jedini koji nije glasao o tom pitanju bio je predsjednik HDZ-a 1990., Martin Raguž:
„Mandat za određivanje pozicije HDZ-a 1990. daje Središnji odbor i ja sam rekao da ne mogu dati bez Središnjeg odbora konačan stav. Taj stav će biti zauzet do kraja ovog mjeseca. I u tom smislu sam bio uzdržan oko tog određenja“, kaže Raguž.
Šta to praktično znači, pojašnjava član Predsjedništva HNS-a BiH i donedavni lider HDZ-a 1990. Božo Ljubić:
„Što znači to je opredjeljenje. Međutim, kako se odluke donose konsenzusom u Hrvatskom narodnom saboru, ja ne mogu reći da je to i definitivna odluka jer je bio jedan glas suzdržan.“
Mediji su uoči zasjedanja Predsjedništva HNS-a BiH najavljivali čak i mogućnost raskola, odnosno izlaska HDZ-a 1990. iz tog tijela, gdje se - kako se tvrdi - ta stranka nalazi u sjeni HDZ-a BiH i njenog lidera Dragana Čovića.
Na naše pitanje radi li se tu o suštinskim neslaganjima ili tek o zauzimanju pozicija za izbore, Dragan Čović odgovara:
„Predizborna kampanja je počela, to je pravi odgovor. I svako sebe traži u tom i prepoznaje svoj interes. Ja sam siguran da je naš put preko NHS-a - u ovakvoj situaciji kakvu imamo u BiH, i stabililizirati BiH i spriječiti sve one sitne trgovce koji izbore vide kao mogućnost da nešto protrguju, kao što su to radili i prije četiri godine.“
Privatna organizacija
Međutim, Petar Milić, jedan od osnivača Hrvatskog narodnog sabora BiH iz 2000. godine, sada član Hrvatske stranke prava BiH, koja nije članica HNS-a, o Saboru za naš radio kaže:
„Ovo je jedna privatna organizacija gdje gospodin Čović i Božo Ljubić koriste naziv Hrvatski narodni sabor zbog svoga osobnog interesa, a s druge strane plasiraju taj naziv kako bi zavarali druge.“
Željko Asić, iz Stranke pravde i povjerenja predsjednika Federacije BiH Živka Budimira, kaže da je i sam Dragan Čović prije desetak godina izjavio kako je osnivanje HNS-a BiH bilo politički marketing HDZ-a:
„Profesor Čović je izuzetno vješt politički manipulator koji zna to uraditi, a i zna dosta ljudi sebi kroz neke sinakure približiti, koji su u svojoj bliskoj političkoj prošlosti bili veliki protivnici gospodina Čovića. Političko tijelo HNS je isključivo, to moram naglasiti, u cilju što boljeg izbornog rezultata HDZ-a BiH“, kaže Asić.
Analitičari ukazuju da aktuelna sukobljavanja unutar Hrvatskog narodnog sabora BiH nemaju ideološku ili programsku pozadinu, nego se radi o čistoj politici.
„Ovdje se vodi politička borba oko toga ko će i na koji način predstavljati Hrvate iz BiH na narednim izborima. Čović bi vrlo rado da se ogrne plaštom HNS-a, dok Raguž zna da bi u tom slučaju on zapravo bio utopljen, ili na neki način njegova stranka žrtvovana zarad interesa Dragana Čovića“, navodi analitičar i komentator Faruk Kajtaz.
„Što se tiče HNS-a BiH, on jeste krovna institucija, ali samo na retoričkoj razini. Kad je osnovan prije 10, 12 godina, HNS je bio obećavajući. Međutim, po mojoj ocjeni on nije ispunio svoja očekivanja iz raznoraznih razloga. Jedan od njih je što je on uvijek bio neka vrsta institucije ili alatke u kojoj će HDZ BiH zadržati svoju dominantnu ulogu“, ocjenjuje politički analitičar i nekada dugogodišnji dopisnik HINE iz Mostara Pejo Gašparević.
Za 31. januar najavljena je nova sjednica čelništva Hrvatskog narodnog sabora BiH, kada će se definitivno znati hoće li stranke koje ga čine zajedno izaći na izbore.
Zadnju riječ dat će Središnji odbor HDZ-a 1990., a to - tvrde posmatrači - zavisi od toga koja će struja prevladati: aktuelnog predsjednika Martina Raguža ili bivšeg Bože Ljubića, kojeg se smatra bliskim lideru HDZ-a BiH Draganu Čoviću.
