Hrvatska još nije zajedno sa nekom susjednom zemljom aplicirala za novac iz europskih fondova za izgradnju prometne infrastrukture, ali takva je potreba već uočena.
Dok se ti projekti pripremaju, već niz godina provode se projekti prekogranične saradnje između Hrvatske, s jedne strane, i BiH, Crne Gore i Srbije, s druge strane, financirani sredstvima EU.
Hrvatska je u izradi niza projekata željezničke i cestovne infrastrukture, u kojima računa na sredstva iz fondova Europske unije, ali za sada nijedan nije prekogranični, kaže glasnogovornica Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture, Renata Ivanović.
Željeznički projekti su uglavnom na koridorima – onom riječkom, koji ide do mađarske granice i ima težište na prijevozu tereta, i onom 10A prema Srbiji i dalje. To su sve projekti unutar hrvatskih granica, a suradnja sa susjedima planira se u perspektivi.
„Tamo gdje se mi dotičemo sa susjednim zemljama, mi do sada još nemamo projekata koji bi bili aplicirani prema strukturnom i kohezijskom fondu jer takav okvir nam nije dat, ali smo predvidjeli jednu drugu situaciju, obzirom da se te stvari potiču, a i nam je u interesu. Mi smo trenutno u donošenju nove prometne strategije, 2014 – 2030. godine, dakle za idućih 15 godina, u kojoj smo predvidjeli jedno poglavlje koje smo nazvali - Funkcionalne regije, konkurentnost i kohezija, to su nam kriteriji", navodi Renata Ivanović.
Kroz tu strategiju, a kada se bude imalo podatke o prometnim potrebama, vidjet će se što treba napraviti na kontaktnim točkama sa susjednim zemljama.
„Tu se gleda ono što je potreba ljudi, bez obzira da li se radi o granicama ili ne. Regija je puno šire shvaćena, ona je bez administrativnih granica. Te potrebe, kada se iskažu, za prometom ili željezničkim ili plovnim morskim ili riječnim putem, ako su velike potrebe povezivanja, mi ćemo tada raditi na projektima, u saradnji sa susjednim zemljama, kojima bi aplicirali za sredstva iz EU“, kaže glasnogovornica Ministarstva.
Dakle, ta je mogućnost već predviđena, a prema već dostupnim podacima takvih će potreba sigurno biti, kažu u Ministarstvu. Kolegica Ivanović napominje kako su projekti u prometu dugotrajni i ništa se ne radi niti odlučuje od danas do sutra.
„Izrada samo jednog projekta, bilo kojeg od prometnih infrastruktura, ceste, željeznice, riječne ili zračne luke, traje do 18 mjeseci. Nakon toga treba ići na apliciranje za taj projekt. Treba tu aplikaciju napraviti po vrlo strogim kriterijima, da bi se moglo računati na sredstva koja bi se mogla povući iz fondova jer ništa unaprijed nije određeno", napominje glasnogovornica.
Jadransko - jonska autocesta je stara inicijativa kojom se želi povezati čak osam zemalja, a Hrvatska je tu u dobroj poziciji jer ima izgrađenu autocestu na tom pravcu, osim dionice Žuta Lokva - Križišće.
Svih osam država izrađuje pred-studiju izvedivosti za dio autoceste koji bi išao njenim teritorijem. Kada to bude izrađeno, krenut će se sa pripremom aplikacije za europske fondove.
I prije ulaska Hrvatske u Europsku uniju, postojao je zajednički projekt sa Bosnom i Hercegovinom i Srbijom - rehabilitacije plovnog puta rijeke Save, sufinanciran sredstvima iz pred - pristupnih IPA fondova Europske unije. U prvoj fazi, radila se projektna dokumentacija i izrađivalo studije utjecaja na okoliš.
„Prema našim informacijama, taj je projekt trenutno u suspenziji zato što nešto nije pošlo kako valja u realizaciji tog dijela projekta između BiH i Srbije. Mi tu nemamo dalje nikakvih ingerencija. Ako bude skinuta suspenzija i riješeni ti problemi, mi ćemo u tom projektu nastaviti sudjelovati", navodi Renata Ivanović.
Međutim, u sjeni svih ovih velikih projekata teških potencijalno stotine milijuna ili milijarde eura, Hrvatska već sedam godina izuzetno uspješno surađuje sa susjedima na projektima prekogranične suradnje za koje je Europska unija unazad sedam godina do sada izdvojila 32 milijuna eura.
Sa BiH su do sada dogovorena 34 projekta, sa Crnom Gorom 11, a sa Srbijom 29 projekata.
Takvi projekti mogu i razmjerno brzo reagirati, ako izbije neki zajednički problem.
„Mi se sada sa Srbijom spremamo objaviti zadnji poziv za projekte unutar tog operativnog programa. Taj poziv će biti, prije svega, dediciran upravo projektima koji će se osloniti na sanaciju štete nakon poplava, kojima je bilo pogođeno pogranično područje", pojašnjava Helga Bubanović Devčić, pomoćnica ministra regionalnog razvoja i europskih fondova.
Ostali su se projekti iz tih programa bavili ekologijom, turizmom, malim i srednjim poduzetništvom, poboljšanjem usluga u preko-graničnom području i promicanjem dobrosusjedskih prekograničnih odnosa.
„Moramo svi zajedno raditi na zajedničkom interesu. Na koncu konca, mi smo članica EU, zemlje susjedstva se pripremaju za ulazak u klub i EU mora sufinancirati upravo u takvim strateškim pitanjima. Dapače na razini zajedništva i zajedničkog poduhvata, upravo su bitni ovi mali programi prekogranične suradnje“, zaključuje Bubanović Devčić.