Dostupni linkovi

logo-print

Hitno spasiti romsku djecu i žene od prosjačenja i nasilja


Ilustrativna fotografija

Ilustrativna fotografija

Od 3.272 osobe romske nacionalnosti u Srednjobosanskom kantonu zaposleno ih je manje od 50. Kako bi preživjeli, neki do njih bave se prikupljanjem i prodajom starog željeza, ali veliki broj je i onih koji pokušavaju zaraditi prosjačenjem, ali i prostitucijom.

To pokušavaju zaustaviti Udruženja Roma "Jačanje Zuralipe" i "Izvor života" iz Viteza, koji su u šest romskih zajednica realizirali projekt "Spasimo romsku djecu i žene od prosjačenja i nasilja".

U Udruženju "Jačanje Zuralipe" kažu da su od prosjačenja uspjeli privremeno spasiti 37. romske djece u Srednjobosanskom kantonu i to tako što su educirali njihove roditelja, ali im i pružili materijalnu pomoć.

Iako kažu da se prosjačenjem sve više bave i ostali građani BiH, tvrde da Romi uglavnom nemaju drugog izbora jer veoma teško dolaze do bilo kakvog posla.

Dvadesetogodišnjakinja koja za život svakodnevno zarađuje na ulicama gradova u srednjoj Bosni kaže kako želi raditi, ali da je niko ne želi zaposliti.

"Iako me je stid, moram ruku pružiti da prehranim porodicu. Nemamo nikakvu pomoć, živimo u barakama, bez struje, vode i bilo kakve socijalne pomoći", kaže ona.

Ilustrativna fotografija

Ilustrativna fotografija

Romska udruženja upozoravaju da siromaštvo nije natjeralo Rome samo na prosjačenje, nego i na prostituciju. Mnoge žene su na to primorane, a neke prostituciju biraju jer smatraju kako je, u odnosu na prosjačenje, manje zlo.

"Imamo udanih žena koje se bave prostitucijom, pa i mladih djevojaka za što znaju i njihovi roditelji. Nekoliko puta smo ih upozoravali da to mora prestati, međutim one kažu da imaju troje, četvero, petero djece i da nemaju drugog načina da ih prehrane", kaže Sabahudin Tahirović, predsjednik Udruženja "Jačanje Zuralipe" čije je sjedište u naselju Sofa kod Viteza.

Da je educiranje jedna od način za spašavanje žena od prosjačenja i prostitucije tvrdi Jadranka Musić iz Udruženja Romkinja "Izvor života". Ipak, kaže da zbog gladi i siomaštva često svi argumenti padaju u vodu.

"Treba još ovakvih edukacija da ženama pokažemo kako je to sramotno i ponižavajuće, ali šta im reći kada kažu: ‘Šta ću kad moram?’ Majka je spremna na sve da prehrani svoju djecu i njima jedino može pomoći posao ili materijalna pomoć", ističe Musić, naglašavajući da Romkinje u naselju Sofa pokušavaju ohrabriti da se bave plasteničkom proizvodnjom, ali da, ipak, nema dovoljno plastenika da prehrani sve obitelji.

Djevojke i žene su, uz prostituciju i prosjačenje, često izložene i nasilju u obitelji, a većina njih, zbog patrijarhalnog odgoja ili straha, ne prijavljuje nasilne muževe policiji.

Ilustrativna fotografija

Ilustrativna fotografija

"Ove žene pod svaku cijenu žele sačuvati porodicu i spremne su se za nju žrtvovati, bilo zbog tradicionalnih shvaćanja porodice ili financijske ovisnosti. Pokušalo smo na njih apelovati da to ne trpe i da se obrate policiji", kaže Irma Šipčić, suradnica na projektima romskih udruženja iz Viteza.

U svemu, kako kaže, najviše ispaštaju djeca koja zarađuju na ulici. Međutim, traume se nastavljaju i za djecu koja imaju "privilegiju" da pohađuju školu jer su i tamo često zlostavljana.

O tome svjedoči i Senad, koji je završio srednju školu, i kaže kako je segregacija tokom školovanja za njega postala navika.

"Pošto sam bio jedini Rom u razredu, uvijek je bila posebna klupa za mene. Bunio sam se , ali ništa to nije promijenilo. Džaba što smo i znali nešto više od ostale djece uvijek su nas držali na nižem nivou", kaže on.

Udruženja iz Viteza najavljuju da će se nastaviti boriti protiv prosjačenja, prostitucije, nasilja u romskim zajednicama, te diskriminacije pripadnika ove najmnogobrojnije nacionalne manjine u BiH.

Udruženje "Jačanje-Zuralipe" uključeno je, među ostalim, u projekt izgradnje dviju kuća za najugroženije romske obitelji u Vitezu, a planirana je i sanacija nekoliko oronulih stambenih objekata.

Za izgradnju i saniranje kuća trebalo bi biti izdvojeno 115.000 KM, a financijeri su Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH i Općina Vitez.

  • 16x9 Image

    Marija Augustinović

    Novinarstvom se profesionalno počela baviti 2007. godine u redakciji Novinske agencije ONASA u Sarajevu. Nakon višegodišnjeg iskustva u agencijskom novinarstvu, angažirana je u radijskom i web novinarstvu.

XS
SM
MD
LG