Dostupni linkovi

logo-print

Hercegovina bi mogla nadoknaditi gubitke u poljoprivredi


Poljoprivredni proizvođači na jugu BiH smatraju da postoje odlični prirodni uslovi za povećanje proizvodnje, čime bi se mogli prilično nadoknaditi gubici na ključnim poljoprivrednim dobrima na sjeveru zemlje, poharanim katastrofalnim poplavama. Međutim, strahuju da do povećanja proizvodnje neće doći usljed političkih i birokratskih prepreka, odnosno nepostojanja poslovnog ambijenta za razvoj poljoprivrede. Pored toga, proizvođači se boje da će bh. političke elite, još jednom, rješenje problema potražiti u uvozu, usljed čega bi mogli ispaštati krajnji korisnici - građani.

Stručnjaci tvrde da se već sada može reći da je poljoprivredna proizvodnja, kičma ekonomskog života sjevernih krajeva BiH, dramatično stradala.

„Sada ne samo da su sprani sjemenski materijali, sadni materijal, da je nestalo onoga što je posijano i posađeno, već su kompletne zemljišne površine, plodni sloj nestali. Nestalo je onoga na čemu je do sada vršena sjetva i sadnja“, objašnjava dekan Agromediteranskog fakulteta u Mostaru, prof. dr. Ahmed Džubur.

Ovih dana se moglo čuti da je BiH, sve do poplava, vlastitom proizvodnjom u poljoprivredi podmirivala oko 30 posto svojih potreba. Procjene su da je sada, nakon poplava, ta pokrivenost pala na svega pet posto.

Poljoprivredni proizvođači u Hercegovini smatraju da bi se makar dijelom taj gubitak mogao nadoknaditi povećanjem proizvodnje na tom području, za šta - tvrde - postoje uslovi.

„Možemo reći da je proizvodnja u Hercegovini ove godine dobra, jer su klimatski uslovi bili povoljni, nije bilo zime i možemo očekivati veće prinose i u voću i u povrću“, tvrdi Dragi Žujo, direktor klastera zadrugâ „Agroneretva d.o.o Mostar“.

Međutim, neuređenost države na političkom i ekonomskom planu održava se tako da, kažu ljudi na terenu, potencijala ima i za domaće potrebe i za izvoz, ali zbog nepostojanja poslovnog ambijenta, značajne površine u Hercegovini su neobrađene.

„Ljudi su demotivirani iz raznoraznih razloga. Mi smo u Čapljini i, nažalost, u Čapljini, koja je srce hercegovačke poljoprivrede, 90 posto površina je neobrađeno. Firma Agroherc, u kojoj se mi nalazimo, gospodari sa 500 hektara površina, bavimo se voćem i grožđem, mi imamo potencijal koji smo i do sada imali i ne možemo povećati ništa“, kaže direktor firme „Agroherc d.o.o“ iz Čapljine Milenko Soče.
Milenko Soče, foto. Mirsad Behram

Milenko Soče, foto. Mirsad Behram

„I svih prethodnih godina poljoprivredna proizvodnja je bila dovedena u vrlo tešku poziciju, tako da su ljudi, poljoprivredni proizvođači vrlo često bili deprimirani i dezorijentisani u smislu šta proizvoditi, jer definitivno ne postoji ambijent za poljoprivrednu proizvodnju - od nepostojanja poticajnih mjera, zaštitnih mjera države, sigurnosti za plasman i prodaju onoga što se mukotrpnim radom proizvede", dodaje dekan Agromediteranskog fakulteta u Mostaru, prof. dr. Ahmed Džubur.

Proizvođači su posebno nezadovoljni poticajima, kojih - kako kažu - zadnjih godina nikako nema, a na nivou kantona su - tvrde - izdvajanja za poljoprivredu bila ravna nuli. Milenko Soče, iz firme „Agroherc d.o.o“ iz Čapljine, kaže da država stimulira proizvodnju u poljoprivredi, ali naopako:

„Poticaji poljoprivredi, shodno budžetu i stanju novca, su dovoljni - 68 miliona., mislim da je to sasvim dovoljno. Ja bih volio da je 680 miliona, ali nema novca u državi, svjesni smo toga. Ali da se taj novac rasporedi normalno i pravilno, mislim da bi to napravilo značajne pomake naprijed. Međutim, mi imamo pomake nazad“, konstatuje Soče.

A ljudi koji žive od poljoprivrede kažu da je agrar i izvrsna šansa za otvaranje novih radnih mjesta, te rad za domaće, ali i za strana tržišta. Štaviše, proizvođači vele da bi se, adekvatnim pristupom proizvodnja u Hercegovini mogla i povećati, te smanjiti i potrebu za uvozom.

„Mi smatramo da bi se trebala i druga žetva praktično zasaditi, naročito u plasteničkoj proizvodnji, gdje mi možemo do kraja godine proizvesti čak i dvije kulture“, dodaje Dragi Žujo, direktor klastera zadrugâ „Agroneretva d.o.o Mostar“.

Međutim, od svega toga nema ništa ukoliko se ne promijeni odnos vlasti prema poljoprivredi. Milenko Soče, direktor firme „Agroherc d.o.o“ iz Čapljine, kao primjer navodi:

„Ovdje se sve i svašta uvozi, u bescijenje. Mi ne možemo konkurirati Španjolskoj, Italiji, Grčkoj, Turskoj, a ovdje je jedna totalna anarhija na tržištu.“

A šta kažu vlasti? U Vladi HNK kažu da su u sličnoj situaciji kao i ostali - novca u budžetu jednostavno nema.

„Nažalost, nismo u poziciji da značajnije potičemo niti poljoprivredu, niti da joj damo onaj impuls financijske naravi“, navodi portparol Vlade HNK-a Vlade Pero Pavlović.

Pavlović dodaje da se preduzimaju napori na iznalažnju novca i za poljoprivredu:

„Naša nastojanja, koja su kontinuirana u posljednjih pet-šest mjeseci, oko Zakona o vodama, kojeg želimo implementirati na području naše županije, nam daju za pravo vjerovati kako će ta sredstva, ako se taj zakon bude primjenjivao, biti dostatna i da potičemo poljoprivredu, a onda iz tog poticanja poljoprivrede očekivati je značajnije prinose.“
  • 16x9 Image

    Mirsad Behram

    Dopisnik je Radija Slobodna Evropa iz Mostara. U novinarstvu je od februara 1994. godine. Diplomirao na Fakultetu političkih nauka, studij žurnalistike u Sarajevu.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG