Dostupni linkovi

logo-print

HDZ bi ozakonio segregaciju u školama


Djeca u školi, ilustrativna fotografija

Djeca u školi, ilustrativna fotografija

Ne postoji zemlja u Evropi koja u 21.vijeku ima tzv.“dvije škole pod jednim krovom“, kao što je to slučaj sa Bosnom i Hercegovinom. Dvije decenije nakon rata, djeca bošnjačke i hrvatske nacionalnosti u pojedinim kantonima, fizički su odvojena, jer jedni uče po bosanskom, a drugi po hrvatskom nastavnom planu i programu.

Da je politika već učinila svoje, i od najmlađih stvorila generacije koje i sa osam godina znaju kojoj naciji pripadaju, pokazuje i primjer kojeg smo snimili prošle godine u srednjoj Bosni.

„Ne ide mi se sa njima, jer su druga vjera“.

„Oni uče svoje, a mi svoje“.

Ovakve dječije ocjene šokiraju svakoga ko ne živi u Bosni i Hercegovini, ali utemeljene su na onome što propovijedaju političari.

Greta Kuna, koja je prije nekoliko godina bila ministrica obrazovanja u Srednjo-bosanskom kantonu, javno je izjavljivala kako se „kruške i jabuke ne smiju miješati“. No, to joj nije bilo dovoljno, pa je kazala i sljedeće:

„Mogu se riješiti dvije škole pod istim krovom tako što će se u doglednih deset godina izgraditi za svaki pravni subjekt po jedan krov“, poručila je Kuna.

Za ovakve izjave, Kuna nije smijenjena, niti se protiv nje vodila bilo kakva istraga. Naprotiv, ona trenutno obnaša dužnost predsjedavajuće opštinskog vijeća u Bugojnu.

Sve ovo je bio dovoljan motiv da HDZ, stranka čija je Kuna članica, predloži izmjene Zakona o osnovnom i srednjem obrazovanju u državnom parlamentu, prema kojem bi bila zacementirana postojeća slika. Evo kako predlagač Nikola Lovrinović objašnjava motiv:

„Sustav vlastitog školstva jamči slobodu, ravnopravnost i mogućnost svakom od suverenih naroda da u cjelosti čuva, ostvaruje i promiče svoj subjektivitet, te nacionalni i kulturni identitet“, kazao je Lovrinović.

Lovrinovićevo rješenje ne da nije naišlo na odobravanje u državnom parlamentu, već je izazvalo sijaset kritika.

„U Travniku su djeca međusobno razdvojena žicom, ne znam da li je to bodljikava žica i šta da očekujemo od ove djece koja rastu u ambijentu da se ne mogu sa drugom djecom igrati fudbala i da se gledaju kroz žicu“, zapitala se poslanica Aleksandra Pandurević.

Denis Bećirović

Denis Bećirović

„Moje pitanje je da li tamo gdje HDZ ima priliku da pokaže svoju politiku, da li ste priznali tri ravnopravna jezika i njihove nazive na način kako su oni priznati, između ostalog, i potpisivanjem Dejtonskog mirovnog sporazuma“, naveo je poslanik Denis Bećirović.

„Ja kao profesorica njemačkog jezika i književnosti vas pitam, ako bih ja neku njemačku riječ prevela na hrvatski jezik, znači da bi taj učenik ili učenica kojem je maternji bosanski ili srpski jezik, trebao dodatno otići da mu se prevede, jer on mene ne razumije“, navela je poslanica Maja Gasal Vražalica.

U proteklih nekoliko godina postojali su brojni apeli Vijeća Evrope da su u pojedinim bosanskohercegovačkim kantonima na djelu diskriminacija i segregacija. No, ovdašnji sudovi nisu dijelili to mišljenje i odbijali su tužbe nevladinog sektora za utvrđivanje postojanja tzv. dvije škole pod jednim krovom.

Istovremeno, direktor Mještovite srednje škole u Vitezu, u srednjoj Bosni, Sead Hrustić kaže za naš radio da je podjela u školi evidentna na svakom koraku.

„U školi postoje kabineti hemije, bilogije, fizike, informatike, geografije, opremljeni za izvođenje te nastave. Djeca Mješovite srednje škole nemaju pristup tim kabinetima. Obilježja u zbornici su: na jednoj strani zida je grb BiH, a na drugoj je obilježje hrvatskog naroda.“

Političari u BiH jesu krivi za ovakvu situaciju na terenu, ali nisu jedini. OSCE je već godinama zadužen za obrazovnu politiku, i ništa se nije pomjerilo sa mrtve tačke. Zbog toga je opravdano pitanje poslanika Sadika Ahmetovića, upućeno ovoj međunarodnoj organizaciji, sa govornice tokom rasprave o HDZ-ovom zakonu.

Koliko su novca potrošili, gdje su te pare otišle i šta su napravili za ovih dvadeset godina, i koliko su nas razjedinili u ovom veoma važnom segmentu društva“, pitao je Ahmetović.

I dok domaći političari čekaju da problem segregacije u školama riješe stranci, a ovi da na tome trebaju raditi domaći predstavnici vlasti, generacije mladih ljudi iz takvog obrazovanog sistema izlaze ko zna sa kakvim stavovima o drugom i drugačijem.

  • 16x9 Image

    Dženana Karabegović

    Diplomirani žurnalista. Od 1999. prelazi iz Tuzle u Sarajevo, gdje u bh. dopisništvu RSE počinje raditi kao novinarka. Obrađuje političke teme, uređuje i vodi radijske emisije i urednica je magazina TV Liberty.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG