Dostupni linkovi

logo-print
Bosanskohercegovačka ekonomija se vrti u začaranom krugu; visoke kamate kredita za privredu ne omogućavaju konkurentnost, a kad nema konkurentnosti, nema ni povećanja izvoza, a bez povećanja izvoza, nema ni otvaranja novih radnih mjesta, kaže ekonomski stručnjak Duljko Hasić. Hasić, u intervjuu u okviru serijala Ekonomisti predlažu, podsjeća da je ovo izborna godina u BiH i da su male šanse izlaska iz začaranog kruga u izbornoj godini, kada političari samo gledaju kako će namaći sredstva za predizborne kampanje.


RSE: Gospodine Hasiću, u toku ovog serijala imali smo vrlo interesantne ocjene kakva je danas bh. ekonomija. Neki su ocijenili da je to bolesnik kojem hitno treba operacija. Drugi su, pak, rekli da je ovo ekonomija od danas do sutra, odnosno život na kredit. Kako vi ocjenjujete bh. ekonomiju?

Hasić: Ekonomija BiH je u izuzetno teškom stanju, dramatično zaostaje za razvojem zemalja u regionu. Ocjenu takvog stanja dajem na osnovu pada realne kupovne moći stanovništva, ogromnog broja nezaposlenih od 560.000, pada stranih investicija i visokog deficita platnog bilansa, uz ogroman trgovinski deficit. Takva siauacija će se manifestirati i u narednom periodu, sve do izbora, kada će ona, nažalost, kulminirati. To je rezultat greške zvane Dejton. Osim ovog, ekonomija BiH je opterećena korupcijom, ogromnom sivom ekonomijom, zatim silnim opterećenjima fiskalnih i parafiskalnih davanja koja iznose preko 75 procenata i ona predstavljaju vrhunac procenta opterećenja privrede u regionu. S druge strane, u BiH danas, a i u proteklih ovih 18 godina, nema konsenzusa o viziji razvoja, pa tako nemamo ni strategije razvoja, niti onog godišnjeg dokumenta kada su u pitanju mjere ekonomske politike. Jedinstven ekonomski prostor gotovo da je fikcija u ovoj državi. Gotovo da ništa nije urađeno na strukturalnim i ekonomskim reformama, a sve dosadašnje ekonomske reforme koje su i bile uslijedile su nakon vanjskog pritiska. Kamate su izuzetno visoke. Privreda sa takvim kamatama ne može postići nikakvu konkrentnost. Nažalost, s druge strane, nemoguće je obezbijediti niže kamatne stope s ovakvim bankarskim sistemom, tako da privreda BiH nalazi se u jednom začarnom krugu, bez većeg izvoza ne može dobiti niže kamate, a izvoz ne može povećati ako ne uzme skupe kredite. A sa skupim kreditima ne može biti konkurentna i ne može povećati izvoz. Ovo je jedno od ključnih razvojnih pitanja koje moraju riješiti vlasti BiH.

RSE: Kako bi, po vama, trebalo izaći iz tog začarnog kruga?
Hasić: BiH je potrebna zaista istinska reindustrijalizacija, stvaranje vrijednosti, upošljavanje domaćih kapaciteta, materijalnih i ljudskih, i povećanje poslovne konkrentnosti kako bi se riješila tri ključna, goruća problema, a to su nezaposlenost, trgovinski deficit i ogroman ukupan dug, kako vanjski, tako i unutrarnji, pod jednim uslovom: da se realizacija projekta tog tipa reindustrijalizacije odvija uz angažman i visok procenat domaćih preduzeća, domaće radne snage, i snabdijevanje izvorima materijalnim i energetskim koji idu iz BiH. U protivnom, naši dugovi će se povećavati, a siromaštvo naroda ostati isto.

RSE: Ko bi, po vama, trebao da bude nosilac ovih promjena kada znamo da političari u proteklih 15 godina, sami ste rekli, nisu ništa učinili da sprovedu reforme?

Hasić: Nažalost, zadnja dešavanja su pokazala da ne postoje snage koje bi ovu zemlju uvele u jedan novi, kako vremenski, tako i poslovni ciklus, tako da će najvjerovatnije situacija biti riješena na prvim sljedećim izborima, kada je neophodno da vlasti BiH uđu kao kreatori ekonomske politike i odgovore na određena pitanja, odnosno obezbijede prosperitet jedne zemlje, u ovom slučaju BiH. Naime, mora se opet vratiti sve u okvire legalnog sistema vlasti, koje moraju obezbijediti makroekonomsku stabilnost i biti garant šireg okvira funkcioniranja ekonomskog sistema. S obzirom da je izborna godina, mora se spriječiti pojava panike, kako kod privrednih subjekata, tako i kod stanovništva. Zadatak jeste zahtjevan, zaista - i vlasti moraju, one su odgovorne, da uspostave takve mehanizme, pogotovo u uslovima visoke javne potrošnje, nerealiziranog postupka restrukturiranja privrede, visoke nezaposlenosti i istovremeno ogromnog iznosa dugovanja, prvenestveno prema inostranstvu, odnosno ulaska u dužničko ropstvo koje je doživjela ova zemlja.
  • 16x9 Image

    Mirna Sadiković

    Radila na OBN televiziji, u sarajevskoj redakciji "Nezavisnih novina", a 2001. postaje dio ekipe RSE. Obrađuje političke i ekonomske teme. Uređuje radijske emisije, kao i magazin TV Liberty.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG