Dostupni linkovi

logo-print

Hag o Praljku: Vratiti novce, a možda i natrag u pritvor


Slobodan Praljak,foto: dalmacijanews.com

Slobodan Praljak,foto: dalmacijanews.com

Obiteljska kuća, stan i garaža u Zagrebu, nekretnine u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, bankovni računi u Hrvatskoj i Njemačkoj, jahta, generalska mirovina u Hrvatskoj, nadzor nad suvlasništvom u firmi koja ima značajne nekretnine u Zagrebu itd, itd. – to su rezultati sedmogodišnje istrage nakon koje je tajništvo Haškog tribunala zaključio kako Slobodan Praljak ima sasvim dovoljno novaca za plaćanje svoje obrane u Hagu, i kako treba vratiti 3,3 milijuna eura koliko je dosada iz blagajne samog Tribunala plaćeno za njegovu obranu.

Praljkova braniteljica Nika Pinter za naš radio kaže kako će se žaliti na tu odluku tajništva Haškog tribunala, a da rokovi počinju teći tek nakon što Praljak tu odluku dobije prevedenu s engleskog na hrvatski jezik.

„Očitovat ćemo se na način da ćemo za svaku stavku za koju držimo da je neosnovana, pogrešna ili netočna odgovoriti konkretnim podacima koji pobijaju takve navode“, tvrdi Nika Pinter.

Slobodan Praljak i još petorica nekadašnjih čelnika samoproglašene Herceg-Bosne aktualno čekaju prvostupanjsku presudu u haškom postupku za zločine nad bošnjačkim stanovništvom u okviru udruženoga zločinačkog pothvata sa ciljem etničkog čišćenja dijela Bosne i Hercegovine i njegovog pripajanja Hrvatskoj u prvoj polovici devedesetih godina.

Tužiteljstvo je za Praljka zatražilo 40 godina zatvora.

Haški sud nepouzdan

Povodom ove odluke tajništva Haškog tribunala jedan od osnivača Hrvatskog helsinškog odbora Žarko Puhovski za naš radio kaže kako se Haški tribunal i u svom sudbenom i u svom upravnosudskom dijelu pokazao kao nepouzdana institucija.

„Naprosto zato što nije realizirao temeljno načelo pravednosti - jednakima jednako, nejednakima nejednako. Drugim riječima, njihovi kriteriji po kojima od nekih traže da plaćaju obranu, a od drugih ne su potpuno rastezljivi i ne ovise samo o socijalnim, ekonomskim i drugim prilikama tih osoba“, ocjenjuje Puhovski.

Međutim, iz perspektive ljudskih prava, za profesora Puhovskog najveći je skandal to što je Hag dopustio državama – Hrvatskoj, Srbiji i Bosni i Hercegovini – da plaćaju obrane nekih okrivljenika, što se po njegovom razumijevanju protivi temeljnim načelima prava.

„U slučaju gospodina Praljka, radi se o tome da je on doista bio jedan od onih koji su bili profiteri situacije koja je nastala u devedesetim godinama – čovjek blizak vlasti došao je do nekih firmi sa onim takozvanim menadžerskim kreditima, prema onome što je javnosti poznato. Ali sve to po mom sudu ne može značiti da ga se nakon 20 godina i nakon 7 godina trajanja procesa iznenada zadužuje za preko 3 milijuna eura, jer to doista veoma malen broj ljudi – sve i da hoće – može platiti“, kaže Puhovski.

Praljak je – prema medijskim napisima – početkom devedesetih za par tisuća maraka kupio nekadašnju veliku zagrebačku kemijsku tvrtku „Chromos“ sa vrlo vrijednim nekretninama.

Nakon ove odluke tajništva Haškog tribunala, nadležno sudsko vijeće pooštrilo je uvjete Praljkovog boravka na privremenoj slobodi u Zagrebu, međutim, haško tužiteljstvo se na tu odluku žalilo tražeći da mu se boravak na privremenoj slobodi ukine jer je - tvrde - povećan rizik od njegova bijega.

Praljkova braniteljica Nika Pinter kaže kako će se i na to žaliti, jer u zahtjevu tužiteljstva ima nelogičnosti.

„Pod pretpostavkom da general Praljak doista posjeduje te novce, zar bi čekao do sada - kada je donesena odluka - da pobjegne?! On je do sada mogao pobjeći već bezbroj puta."
  • 16x9 Image

    Enis Zebić

    U novinarstvu od osnovne škole, profesionalno od uspostave političkog pluralizma. Nakon suradnje u nekoliko hrvatskih dnevnih novina, od 1. veljače 1994. je na RSE u Zagrebu.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG