Dostupni linkovi

logo-print

Odbačene tužbe za genocid Hrvatske i Srbije, zločini potvrđeni


Predsednik Peter Tomka na Međunarodnom sudu pravde 3. veljače

Predsednik Peter Tomka na Međunarodnom sudu pravde 3. veljače

Na Međunarodnom sudu pravde, ICJ-u u nizozemskom gradu Den Haagu odbačene su međusobne tužbe za genocid država Hrvatske i Srbije tijekom rata u prvoj polovici devedesetih godina. Odbacivanje tužbi bilo je očekivano zbog trenutnog konzervativnog tumačenja Konvencije o genocidu od strane međunarodnih sudaca.

Ovom presudom je naime utvrđeno da se u Hrvatskoj nije dogodio genocid ni nad Hrvatima ni nad Srbima, a i suci su potvrdili – kako su je donesli na temelju dosadašnje prakse i presude u slučaju Bosne i Hercegovine protiv Srbije, kojom je genocid utvrđen jedino prilikom najmasovnijeg ubojstva tijekom rata – u Srebrenici.

Najveća dilema 17 međunarodnih sudaca je bila – je li Srbija odgovorna za genocidna djela prije 27.travnja 1992.godine – kada je prilikom proglašenja Savezne Republike Jugoslavije potpisala Konvenciju o genocidu.

Većina od 11 sudaca, nasuprot njih šest – odlučila je kako nije, odnosno odbacila argument Hrvatske – kako je Srbija bila cijelo vrijeme obavezna poštivati Konvenciju o genocidu, jer je jedna od nasljednica Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, a koja ju je prethodno potpisala.

Nema nikakve indikacije da je svrha Konvencija bila da namjenjena da se država može pozvati retroaktivno na odgovornost. Povijest pregovaranja o Konvenciji pokazuje da je namjera njezine primjene bila usmjerena na kažnjavanje genocida u budućnosti, a ne da se primjenjuje na događaje koji su se već dogodili, poput 2.svjetskog rata ili drugih događaja iz prošlosti“, dao je objašnjenje odluke večine predsjedavajući sudac Peter Tomka – zašto država Srbija pod vodstvom Slobodana Miloševića nije kriva za djela genocida prije nego je 1992.godine – postala članicom Ujedinjenih naroda.

Kompletan hrvatski državni vrh komentirao je odbacivanje tužbi za genocid protiv Hrvatske i Srbije. Izraženo je žaljenje što je hrvatska tužba odbijena, i naglašeno da je i sud pozvao da se odlučnije krene sa otkrivanjem sudbina nestalih, što je bio i hrvatski uvjet Srbiji kada se razgovaralo o mogućem povlačenju tužbi.

„Nismo zadovoljni, ali ovakav je ishod bio vjerojatan“, kazao je hrvatski predsjednik Ivo Josipović, koji je kao pravni stručnjak i sudjelovao u aktualnoj redakciji hrvatske tužbe protiv Srbije. OPŠIRNIJE REAKCIJE IZ HRVATSKE

Iako je Međunarodni sud pravde odbacio tužbu Hrvatske za genocid, potvrdio je da su srpske snage, predvođene Jugoslavenskom narodnom armijom, JNA – počinile genocidna djela ubojstva, silovanja i nasilnog premještanja hrvatskog stanovništva – na gotovo jednoj trećini zauzetog teritorija 1991. Početne ratne godine koju prema mišljenju većine – nisu mogli staviti na teret Srbiji.

„Sud smatra da je utvrđeno da je ubijen veliki broj osoba od strane JNA i srpskih snaga – tijekom sukoba na nekoliko lokaliteta u Istočnoj Slavonije, Banovine, Banije, Korduna, Like i Dalmacije. Nadalje dokazi pokazuju da je većina žrtava bio dio zaštićene grupe što ukazuje da su sistematski napadani. Sud je našao da je dokazano da su ubojstva članova zaštićene grupe počinjena i da je genocidna namjera uspostavljena - prema Članku 2 Konvencije o genocidu“, naveo je Tomka.

Genocidna djela utvrđena – namjera ne

Dogodilo se ono što nije bilo teško predvideti. Zvaničnici Srbije govore samo o zločinima onih drugih. O zločinima uslovno rečeno “svojih” ni reči. Tako da spor između dve države nije ni posle presude izašao iz vizure međuetničkog, srpsko -hrvatskog spora.

Predsednik Srbije Tomislav Nikolić i predsednik RS Milorad Dodik koji je zajedno sa njim gledao prenos iz Haga, ponovili su odmah posle presude da je genocid počinjen. OPŠIRNIJE REAKCIJE IZ SRBIJE

Međunarodni sud pravde je ipak zaključio kako Hrvatska nije dokazala genocid, odnosno namjeru i urotu da se unište Hrvati u dijelu ili cijelosti na zauzetom teritoriju, između ostalog i jer JNA nije iskoristila priliku da ubije sve zarobljene hrvatske vojnike, već ih je većinu odvezla u logore. Hrvatska je tužba tako odbačena s 15 sudačkih glasova, nasuprot dva.

Protutužba Srbije – za genocid nad srpskim stanovništvom Hrvatske 1995.godine prilikom akcije Oluja – također je odbačena, jednoglasnom odlukom 17 sudaca. Vijeće je utvrdilo da su tijekom i nakon akcije Oluja također počinjena genocidna djela – ubojstva i progona, no nisu pronađeni dokazi genocidne namjere hrvatskih vlasti da se hrvatski Srbi unište u dijelu ili cjelosti. Suci su zaključili da ako je egzodus oko 200 tisuća stanovnika srpske nacionalnosti prilikom Oluje – i bio priželjkivan od strane hrvatskih vlasti, to je bilo daleko od namjere za uništenjem.

„Prema sadržaju genocidne namjere sudsko vijeće smatra da ono što se smatra etničkim čišćenjem ne predstavlja samo po sebi oblik genocida. Genocid predstavlja namjeru da se grupa uništi dijelom ili u potpunosti, a ne samo želju da se protjera s određenog područja. Djela etničkog čišćenja se mogu doista smatrati elementima ostvarivanja genocidnog plana, ali uz uvjet da postoji namjera da se fizički uništi ciljana grupa, a ne samo da se osigura njezino nasilno preseljenje.“, zaključio je presudu slovački sudac Tomka.

Na presudu, odnosno odbacivanje međusobnih tužbi Hrvatske i Srbije za genocid – nema mogućnosti žalbe, a suci su u presudi uputili države na daljnju međusobnu suradnju, pogotovo u pronalasku još oko 1000 nestalih osoba.

  • 16x9 Image

    Goran Jungvirth

    Diplomirani politolog iz Zagreba. U razbijanju stereotipa, širenjem informacija s Haškog suda o pravim razlozima i podstrekačima rata, nalazi motivaciju za svoj trenutni praktični rad.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG