Dostupni linkovi

logo-print

Gunter Grass - njemački svjetionik zabluda, strahova i stremljenja


Gunter Grass

Gunter Grass

Nobelovac Gunter Grass, jedan od najznačajnijih njemačkih pisaca i angažovanih intelektualaca 20 stoljeća umro je u ponedjeljak, 13. aprila, u 88-oj godini na klinici u gradu Libeku, objavio je njegov izdavač.

Rođen u nekadašnjem njemačkom Dancingu, danas Gdanjsku u Poljskoj, Grass je bio vojnik Njemačke vojske u II Svjetskom ratu, ali i autor poznatog antinacističkog romana „Limeni doboš“ iz 1959.

Roman koji je mješavina fantazije, porodične sage, spoznaje i politike u prvi su mah napali kritičari, Bremensku književnu nagradu negirali pobješnjeli senatori, a u Dizeldorfu je zapalili.Da bi na kraju postao globalni bestseler.

Tek 40 godina kasnije nagrađen je Nobelovom nagradom za književnost. U obrazloženju odluke Nobelovog komiteta 1999, stoji da je u "Limenom dobošu" Grass portretisao „zaboravljeno lice istorije“ i da je to kao „da je njemačka književnost nagrađana novim početkom nakon decenija lingvističke i moralne destrukcije“.

Govoreći pred švedskom akademijom 1999, sam Grass je objasnio da su ga brojne reakcije naučile "da knjiga može izazvati uvrede, prouzrokovati bijes čak i mržnju, a da se ono što je preduzeto iz ljubavi za svoju zemlju može doživjeti i kao prljanje nečijeg gnijezda. Od tada sam postao kontroverzan."

Njegovo je pisanje u velikoj mjeri bilo fokusirano na nacističku eru, užase rata destrukciju i krivicu nakon poraza Njemačke.

Stoga je njemačka javnost ostala šokirana kada je 2006. u memoarima pod naslovom „Ljušteći luk“ otkrio da se kao tinejdžer 16-ogodišnjak, dobrobovoljno prijavio u vojsku i bio pripadnik SS jedinica.

Nakon rata proveo je mjesece kao američki zatvorenik u ratnom kampu.

O tom vremenu je rekao da se rodio 1927, „skoro dovoljno kasno„ da bi izbjegao učešće u nacističkom režimu, ali ipak nedovoljno. Vojsci se pridružio 1944, i bio je tenkista u SS jedinici i u narednih šest mjeseci do kraja rata, kako je rekao „ni metka nije opalio".

No rekcije su bile žestoke, od optužbi za izdaju i hipokriziju do oportunizma.

Naslovnica Suddeutsche Zeitunga o smrti pisca

Naslovnica Suddeutsche Zeitunga o smrti pisca

On sam je bio iznanađen žestinom reakcija, argumentirajući da se ta SS jedinica jedva mogla nazvati „elitna jedinica“ da je o toj ratnoj avanturi otvoreno govorio 60-ih godina, i da je cijeli život posvetio "obrađujući, kroz pisanje, neupitna uvjerenja svoje mladosti ".

Pošto je kod Kotbusa bio ranjen i uhvaćen, te odveden u američku vojnu bolnicu izbjegao je da bude počinitelj ratnih zločina ali, kako je rekao, „ne prema zasluzi“.

Da sam rođen tri ili četri godine ranije i ja bih, sasvim sigurno, bio zahvaćen tim zločinima", konstatovao je.

The Guardian je povodom njegove smrti ponovo objavio autorski tekst američkog pisca Johna Irvinga iz 2006, pod naslovom „Gunter Grass je moj heroj, i kao pisac i kao moralni kompas“ u kojem među ostalim stoji:

„Kako se osjećam zbog onoga što bi Kurt Vonnegut opisao kao 'Usrana oluja' nacionalističkog žamora u njemačkim medijima, povodom objave mog prijatelja Guntera Grassa da je bio u SS-a jedinici kao 17-godišnjak? Iz onoga što sam pročitao iz uredničkih komentara, i uzvišenih primjedbi mojih kolega pisaca, kritičara i novinara, različitih političkih uvjerenja, došlo je očekivane licemjerne demontaže Grassovog života i rada, sa tako kukavičkih pozicija i nišana, sa kojih su mnogi takozvani intelektualci tako sigurno gađali svoje ciljeve“ napisao je Irving.

"Grass za mene ostaje heroj, i kao pisac i kao moralni kompas. Njegova hrabrost, i kao pisca i kao građanina Njemačke, je za primjer i ta hrabrost je povećana, a ne smanjena, njegovom posljednjom objavom“, kategorično ga je branio američki pisac.

Na objavu smrti Guntera Grassa prva je reakcija stigla od Salmana Rushdieja iz Velike Britanije. Na svom je Twitter nalogu napisao:

To je veoma tužno. Istinski velikan, inspiracija i prijatelj. Doboš je njegov mali Oskar“.

Turski nobelovac Orhan Pamuk prisjetio se:

“Grass je naučio puno od Rabelaisa i Celine i imao je uticaja na dalji razvoj 'čarobnog realizma' i Marqueza.On nas je učio da se priča temelji na inventivnosti pisca bez obzira na to koliko je okrutna, surova i politička", rekao je on.

U aprilu 2010, kada se oblak pepela nadvio nad Evropom on je bio u Istanbulu i ostao duže nego što je planirao. Obilazili smo restorane, pili i razgovarali, pili i razgovarali .....Velikodušan, radoznao i veoma blizak prijatelj koji je želio da bude slikar prije svega", podijelio je Orhan Pamuk svoje sjećanje na upravo umrlog prijatelja i kolegu.

Grass je postizao uspjehe u svim formama umjetnosti kojima se bavio, od poezije do drame, od sklupture do grafičke umjetnosti, ali ga je reputacija pisca obilježila, prije svega zbog slave koju je stekao sa “Limenim domošom”.

Pisac govora slavnom njemačkom kancelaru Willyiju Brandtu, Grass se nikad nije ustručavao da koristi slobodu koju mu je njegova slava omogućavala, za promociju mira i zaštite prirode ali i da govori protiv ujedinjenja Njemačke koju je upoređivao sa Hitelerovom “aneksijom” Austrije.

Grass je aktivno vodio kampanju protiv razoružanja i za socijalne promjene. Na kraju 20 stoljeća, pak, njegov beskomprimisan antimilitarizam i upozorenje da bi ujedinjena Njemačka mogla još jednom zaprijetiti svjetskom miru, doveli su do snažnih kritika u njegovoj zemlji poput onih da je “pedantni moralista koji je izgubio dodir sa stvarnim životom”.

Neprekidno je imao provokativne intervencije u brojnim raspravama oko socijalne pravde, mira i zaštite okoline, što se gotovo pretvorilo u misiju.

On je 2012. objavio poemu “Šta mora biti rečeno”, koja je takođe izazavala brojne kontroverze. Zbog snažane kritike Izraela, poema je zabranjena u toj zemlji.

Grass je bio uvjereni i aktivan pristalica Socijaledemokratske partije i jedna od najzanačajnijih figura njemačkog javnog života.

Među prvima mu je poštu odao njemački predsjednik Joachim Gauck koji je u telegramu saučešća Grassovoj udovici Utte Grass zapisao.

„Gunter Grass je svojom literaturom i umjetnošću pokrenuo ljude u našoj zemlji i natjerao ih da misle.U njegovim romanima, pričama i poeziji mogu se pronaći velike nade i velike zablude, strahovi i stremljenja više generacija“, naveo je predsjednik Gauck.

  • 16x9 Image

    Biljana Jovićević

    U novinarstvu je od 1998.godine. Radila tri godine na Radiju Crne Gore. Od septembra 2001. je izvještač iz Podgorice za RSE, a od jula 2009. je stalni član redakcije u Pragu.

XS
SM
MD
LG