Dostupni linkovi

logo-print

Grčka između pomoći i bankrota


Demonstracije u Atini 19. februara

Demonstracije u Atini 19. februara

Ministri finansija eurozone sastali su se u ponedjeljak radi donošenja odluke o tome je li je Grčka ispunila uslove za drugi paket finansijske pomoći, vrijedan 130 milijardi eura.

Uoči sastanka, grčki ministar finasija Evangelos Veneizelos je tvrdio da je dogovor postignut, njegove riječi potvrdio je i francuski ministar finansija Fransoa Baroa i čeka se još potvrda Njemačke.

“Sada imamo sve elemente za dogovor, uključujući i dobrovoljno učešće banaka, privatanih kreditora kao i javnih kreditora: država i centralnih banaka“, rekao je francuski ministar finansija Fransoa Baroa uoči sastanka ministara finansija eurozone na kojem će donijeti odluku da li je Grčka učinila dovoljno da joj omoguće i drugi paket pomoći.

Atini su ta sredstva neophodna da bi izbjegla bankrot sredinom marta, kada joj pristižu potraživanja na osnovu zaduženosti vlade.

Francuski ministar finansija Baroa ističe da Grčka više ne može da čeka i da će se zauzeti da na današnjem sastanku ministara finansija EU u Briselu bude postignut dogovor. Osim francuskog veoma je važan i stav Njemačke.

Grčki premijer Lukas Papademos u nedjelju je doputovao u Brisel radi pokušaja postizanja dogovora.

Mjerama štednje, koje je grčki parlament usvojio tokom prošle sedmice, vrijednim 3,3 milijarde eura, predviđena su smanjenja plata i penzija i budžeti za zdravstvo i odbranu. Prvi paket pomoći, koji je 2010. godine odobren Grčkoj od 110 milijardi eura, nije bio dovoljan za izbjegavanje krize.

Lukas Papademos

Lukas Papademos

U planu za finansijski spas Grčke spada i otpisivanje 100 milijardi eura dugovanja, a privatni sektor je prihvatio smanjenje 70 odsto smanjenja dugovanja Atine.

Američki ministar finansija Timoti Gajtner rekao je da SAD ohrabruju međunarodni monetarni fond (MMF) da podrži paket pomoći Atini, ali se ne zna kakav će doprinos dati MMF.

Grčka je pet godina zaredom u recesiji, zbog čega su joj dugovanja veća od 160 odsto od bruto domaćeg proizvoda. Lideri eurozone i MMF u oktobru su saopštili da bi dugovanja Grčke do 2020. godine trebalo da budu smanjena na mnogo izdržljiviji nivo od 120 odsto.

Nekoliko rundi mjera štednje, čije su uvođenje zahtijevali EU, MMF i Evropska centralna banka (ECB), nisu urodile plodom i podstakle rast, pa su izbili sukobi između demonstranata, koji su se bunili protiv mjera, i policije.

Nezadovoljni Grci protestovali su i u nedjelju uveče na dva mjesta u Atini zbog mjera štenje koje je usvojio grčki parlament. Proteste su oragnizovali sindikat privatnog sektora GSEE i grčka radikalna ljevica.

Uoči donošenja odluke u Briselu, član izvršnog borda direktora Evropske centralne banke Jerg Asmusen pokušao je umanjiti zabrinutost oko globalnog uticaja grčkog duga tvrdnjom da "Grčka nije prijetnja svjetskoj privredi."

Baroa pak kaže da je pozicija Francuske u krizi veoma jasna i objašnjava zbog čega:

“Pozicija Francuske, koju predsjednik Sarkozi zastupa već nekoliko mjeseci, jeste da se izbjegne raspad eurozone i da se uzme u obzir lekcija iz istorije, i to nedavna. Kada se raspao Lehman Brotheres svi su mislili to je mala investiciona banka i da će na tome ostati. Ali ispalo je da je riječ o sistemskoj krizi, a mi ne želimo sistemsku krizu“, upozorio je Baroa.
  • 16x9 Image

    Biljana Jovićević

    U novinarstvu je od 1998.godine. Radila tri godine na Radiju Crne Gore. Od septembra 2001. je izvještač iz Podgorice za RSE, a od jula 2009. je stalni član redakcije u Pragu.

XS
SM
MD
LG