Dostupni linkovi

logo-print

Grčka vlada je konačno predložila opsežne reforme poreznog i mirovinskog sustava što su tražili evropski čelnici kako bi tu članicu eurozone spasili od bankrota. Aleksis Cipras pristao je tako na ono čemu se do sada protivio i zbog čega je sazvao referendum na kojem su Grci rekli ne mjerama štednje. Parlament će raspravljati o predloženim mjerama, ali i ministri financija eurozone prije samita u nedjelju.

Službena Atena je dva sata prije isteka roka predala ambiciozni program štednje kojim namjerava rezati troškove za 13 milijardi eura. U tom programu reformi, za kojeg se nadaju da će ga prihvatiti Eurogrupa i odobriti im treći kreditni paket pomoći, Ciprasova vlada, pristaje i na oštrije mjere štednje od onih kakve je narod Grčke odbacio na referendumu prije samo pet dana. S druge strane, Grčka traži pomoć od 53,5 milijardi eura kako bi pokrila svoja dugovanja do 2018. godine, kao i za restrukturiranje dugoročnog duga zemlje.

Grčki plan prihvaća evropske zahtjeve za reformu mirovinskog sustava, tako da odvraća ljude od odlaska u mirovinu u prosječnoj dobi od oko 60 i potiče ih da rade do 67, što je standardna dob umirovljenja i drugdje u svijetu.

Pristaje se na više poreznih stopa na dodanu vrijednost u restoranima, hotelima i ostalim uslugama. No, veliki dio viših poreza vjerojatno će platiti turisti.

Više će se oporezivati knjige, ulaznice za kazalište i druga kulturna dogadjanja. Poduzeća će PDV plaćati odmah u cjelini, a ne dio nakon godišnje prijave poreza. Smanjiće se troškovi za obranu.

Plan uključuje i privatizaciju državnog Telekoma, željeznica, te luka Pirej i Solun.

Naravno, da Ciprasu ostaje teška borba u parlamentu jer je izbore dobio na krilatici da Grci ne žele biti robovi medjunarodnih kreditora.

"Suočeni smo s ključnim odlukama. Imamo mandat za dogovaranje boljih uvjeta, ali sigurno nemamo mandat za odluku o napuštanju Eurozone", poručio je lider vladajuće Syrize, koji vjeruje da će dobiti podršku za svoj plan u parlamentu.

Francuski predsjednik Francois Holland želi dogovor s Grčkom, razumije da su i “Grci patili posljednjih godina, ali da i oni moraju shvatiti da su reforme neizbježne”.

I ma koliko ustupaka učinio, Ciprasu, ali i kreditorima je prilično jasno da Grčka možda nikada neće biti u mogućnosti da isplati više od 300 milijardi eura duga.

Zemlja je gotovo na rubu financijskog kolapsa. Banke su i dalje zatvorene, a na bankotama s kojih Grci mogu povući dnevno 60 eura, nedostaju novčanice od 20 eura, pa se i taj dnevni limit smanjuje.

Kolaps banaka je korak do izlaska iz Eurozone. Ipak, većina Grka želi i dalje ostanak u eurozoni.

  • 16x9 Image

    Mirjana Rakela

    Od 1995. godine stalni je član redakcije na RSE u Pragu, a pored tema iz Hrvatske, bavi se i širim prostorom Balkana.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG