Dostupni linkovi

logo-print

Grčka zakoračila u bankrot, eurozona odbila posljednji prijedlog vlade


Grčka je zakoračila u bankrot nakon što je u ponoć istekao rok za plaćanje tranše kredita MMF-u od 1,6 milijardi eura za koji vlada nema ili ne želi osigurati sredstva, a kreditori ne žele produžiti paket pomoći za otplatu pod uvjetima koje nudi Atina.

Neplaćanje kredita MMF-u bi mogao biti uvod u bankrot po cijelom dugu od 323 milijarde eura, što bi bio najveći stečaj jedne države u povijesti.

Ministri financija eurozone odbili su uoči isticanja roka prijedlog grčka Vlade za novi dovogodišnji paket pomoći od eurozone i žele sačekati rezultate grčkog referenduma o nastavku pomoći koji će se održati u nedjelju.

Prema prijedlogu vlade u zadnji čas, dvogodišnji program oslanjao bi se na evropske mehanizme stabilnosti i sprovodio bi se uz postepenu otplatu duga. U taj program ne bi bio uključen Međunarodni monetarni fond.

"Davno smo prošli ovu tačku, ovo dolazi suviše kasno", holandski ministar finansija i predsjednik Eurogrupe Jeroen Dijsselbloem je izjavio za Reuters, dodavši da je procedura za takav paket suviše duga da bi se on odobrio u posljedni čas.

On je rekao da bankrot ne znači da Grčka mora napustiti eurozonu, ali i da će eventualni naredni paketi pomoći doći pod težim uslovima.

Angela Merkel

Angela Merkel

Nakon toga, njemačka kancelarka Angela Merkel je izjavila: ​"Večeras u ponoć po srednjeevropskom vremenu paket pomoći prestaje i ja ne znam za ikakve naznake ili slično (da se to neće desiti)."
Dijsselbloem je ponovio stav da se članice eurozone nadaju da će Grci na referendumu iduće nedjelje, koji je raspisao Cipras nakon što je prekinuo pregovore o nastavku pomoći u petak navečer, podržati plan za spas Grčke i reći 'da'.

U Atini se tim povodom u utorak skupilo preko 20.000 ljudi na trgu Sintagma kako bi dali do znanja vlastima koliko je ljudi za EU. Deseci tisuća ljudi su se okupili u ponedjeljak uvečer pred parlamentom u Ateni kako bi dali potporu Ciprasu.

Međutim, Cipras prijeti da će dati ostavku i očekuje da će na referendumu Grci reći 'ne' mjerama štednje koje nameću vjerovnici.

Ciprasovi ministri ponavljaju da Grčka ne želi izaći iz eurozone.

U Grčkoj redovi pred bankomatima, benzinskim stanicama, trgovine se prazne.

Vlada najavljuje da će banke 1. srpnja biti otvorene, ali samo za umirovljenike kako bi mogli podići svoje mirovine.

Atina, 29. juni 2015.

Atina, 29. juni 2015.

Zemlje jugoistočne Evrope, u kojima grčki kreditori kontrolišu velike dijelove bankarskog sektora, učvršćuju svoju odbranu protiv mogućeg finansijskog kolapsa Grčke.

Budući da milioni ljudi u Bugarskoj, Makedoniji, Albaniji, Srbiji i Rumuniji imaju depozite u bankama grčkih kreditora, situacija u Grčkoj se posmatra sa posebnom pažnjom.

Srbija i Makedonija su u ponedjeljak predstavile strategije kontrole kapitala kako bi se zaustavio odliv novca u Grčku.

Kompletan tekst možete pročitati OVDJE.

Premijer ponavlja da kreditori ucjenjuju Grčku i da narod više ne može podnijeti oštre mjere štednje koje su sastavni dio paketa financijske pomoći za spas zemlje.

"Odluku će donijeti grčki narod. Ako narod želi nastaviti provoditi mjere štednje do u vječnost, nećemo biti u stanju držati glavu iznad vode. Imaćemo tisuće mladih ljudi koji odlaze u inozemstvo, stopa nezaposlenosti će rasti, kreditori će tražiti nove programe. Dakle, ako to bude volja građana poštovaćemo je. S druge strane, ako želimo dostojanstvenu budućnost za našu zemlju, onda ćemo zajedno biti jači. Narod ima moć u svojim rukama i trebamo tu moć iskoristiti", kaže Cipras.

Grčke vlade su u kasnim 2000. trošile iznad svake mogućnosti, ali od tada troškovi se svake godine režu, a podižu porezi.

Nezaposlenost je prešla 25 posto. I mirovine, koje su bile poprilično darežljive, su skresane, ali Grčka ekonomija je i dalje u kolapsu. Ugledni ekonomist Paul Krugman smatra da su tome doprinjele i mjere štednje.

No, teško je uvjeriti obične građane Europe da već nisu dovoljno pomogli Grčku, te ponavljaju da sami Grci nisu mnogo učinili u reformi svoje ekonomije. Jedna stanovnica Kelna primjećuje da najveću odgovornost snosi aktualna grčka vlada.

"Grci su imali dovoljno vremena, pet mjeseci odgađaju sporazum. Naravo, to je stresno za građane, i umjesto da vlada radi svoj posao - oni sada odgovornost prebacuju na građane, a Cipras im poručuje 'budite protiv mjera štednje' ", navodi stanovnica Kelna.​

  • 16x9 Image

    Mirjana Rakela

    Od 1995. godine stalni je član redakcije na RSE u Pragu, a pored tema iz Hrvatske, bavi se i širim prostorom Balkana.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG