Dostupni linkovi

logo-print

Grčka dužnička kriza budi uspomene na Drugi svjetski rat


Penzioneri čekaju na penzije. Solun, juli 2015.

Penzioneri čekaju na penzije. Solun, juli 2015.

Autor: Jasmine Coleman, BBC (Prevela: Ena Stevanović)

"Želimo demokraciju, ne želimo rat", rekla je profesorica muzičkog Lila Stylianou dok smo razgovarali u luci Pirej nakon referenduma održanog u Grčkoj petog jula.

Kafići duž marine Zea su prepuni. Ovo nikako ne podsjeća na državu koja iščekuje bilo kakav sukob.

Spremni za gladovanje

Međutim, mnogi su se u proteklih sedam dana, dok se grčki premijer Alexis Tsipras nastavljao boriti za bolji sporazum koji bi trebao izvući Grčku iz krize, počeli prisjećati teških ratnih godina.

„Spremni smo za gladovanje, ali nismo spremni za rat“, rekla je šezdesetšestogodišnja farmaceutkinja Flora, dodavši da je u Grčkoj došlo do velike nestašice medicinskih pomagala.

Na drugoj strani grada, u bogatom atenskom predgrađu Kifissia sam upoznala ženu koja se preselila u Grčku kako bi pobjegla od sukoba u Libanonu.

„Napustite svoju državu da biste pobjegli od rata i onda završite ovdje“, žali se ona. „Ovo je kao rat bez bombardovanja“, dodaje.

Ljudi govore da ne spavaju dobro i da stalno prate najnovije vijesti na radiju i televiziji. Svaki dan čekaju u redu da podignu 60 eura u gotovini.

Na ivici nervnog sloma

Europska komisija je čitavu proteklu sedmicu raspravljala o mogućnosti pružanja humanitarne pomoći Grčkoj, u slučaju da dogovor nije bio postignut.

Stathis Gourgouris, pisac i politički filozof, kaže da nije pretjerano usporediti život u Grčkoj sa "ratom bez bombardovanja".

"Događaji se kreću izvanrednom brzinom", kaže on. "Svi su na rubu nervnog sloma", dodaje.

On dalje ukazuje na strmoviti pad bogatstva u zemlji u posljednjih pet godina. Prije prvog paketa spašavanja u aprilu 2010. godine, nezaposlenost je iznosila 11,8 posto, a sada iznosi više od 25 posto.

Ovaj "fenomen naglog osiromašenja" je puno sličniji sukobu, kaže Gourgouris.

Naravno, ne promatraju svi situaciju tako doslovno.

„Ne koriste svi ratne metafore. Ja ih uopće ne koristim“, kaže povjesničar Efi Avdela.

No, pojam rata još uvijek prožima mnoge razgovore.

Thessaloniki, juli 2015.

Thessaloniki, juli 2015.

U plodnoj regiji Markopolou u istočnoj Atici, sam se sastala sa vinarom Vassilisom Papagiannakosom. Ovdje nisam primjetila nikakvu nestašicu hrane.

Gospodin Papagiannokos je zadrhtao kad sam rekla da bi - u najgorem slučaju - ovo područje imalo dovoljno svježeg voća i povrća. Opisao je ideju kao "noćnu moru".

To ga je podsjetilo na ono što mu je otac pričao o Drugom svjetskom ratu, kada je nacistička okupacija u Grčku donijela masovnu glad, a napaćena tijela su bila uobičajena pojava na ulicama Atine.

Sjećanja na rat, čini se, utječu na reakcije Grka na ekonomsku krizu.

"Sjećanja na okupaciju su vrlo snažna", kaže prof.Gourgouris.

„Ljudi koji su sve to doživjeli su još uvijek među živima, a ostalima su roditelji i bake i djedovi prepričavali kako je to izgledalo. Bilo je to strašno vrijeme, a građanski rat koji je uslijedio nakon toga je bio vrlo traumatičan događaj", navodi Gourgouris.

Antropologinja Neni Panourgia kaže kako Grčka nikada nije imala "posljeratno" razdoblje. Nakon završetka Drugog svjetskog rata, Grčka je pretrpila krvavi građanski rat i vojnu diktaturu prije ulaska u Europsku uniju 1981. godine.

"Bilo je vrlo malo godina normalnog života prije EU", kaže Panourgia.

Grčka ljevičarska vlada predvođena Syrizom je prije preuzimanja vlasti u januaru puno govorila o mračnoj prošlosti Grčke. Prvi potez premijera Alexisa Tsiprasa nakon preuzimanja vlasti je bila posjeta spomeniku grčkim komunistima koji su ubijeni od strane nacističkih okupacijskih snaga 1944.godine.

Ekonomski rat

Za Tsiprasa, čija politička karijera je počela u komunističkoj partiji, ta je posjeta bila prepuna simbolike, dijelom i zbog toga što Grčka duguje Njemačkoj mnogo više nego bilo kojoj drugoj državi eurozone, a Grčka još uvijek traži odštetu za nacističku okupaciju.

"Nijemci žele kontrolirati cijelu Europu", rekao mi je jedan vlasnik kafića. "To je ekonomski rat", dodaje.

Protesti u Grčkoj, juli 2015.

Protesti u Grčkoj, juli 2015.

Duga povijest sukoba između Grčke i Njemačke je rezultirala time da su mnogi ljudi - u obje države - odgovorili na fiskalni zastoj na "kulturalni način", kaže Gourgouris.

Panourgia kaže da se Njemačka sada smatra preprekom interesima Grčke u razgovorima oko duga.

"Iako su Talijani, Francuzi, Belgijanci i MMF govorili o tome da su spremni prihvatiti otpis određenog postotka duga, Nijemci to smatraju smetnjom", kaže ona.

Bivši grčki ministar financija Yanis Varoufakis je prošlog mjeseca izjavio da su grčki međunarodni kreditori pretvorili pregovore "u rat".

Grci su također vrlo oprezni kad je riječ o razgovorima premijera Tsiprasa sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. Bilo da se radi o pregovaračkim taktikama ili o ozbiljnim prijedlozima, ovi potezi su stavili grčku dužničku krizu na geopolitičku kartu.

"Grčka je oduvijek bila vrlo mala zemlja s malo snage, ali izuzetne važnosti zbog svog geografskog položaja - između Europe i Bliskog Istoka", kaže prof Gourgouris.

Svi su izgleda vrlo svjesni toga.

Kad sam pitala Floru u apoteci u Pireju da li i ona strahuje da bi Grčka mogla biti na udaru, odgovorila je: "Mislim da će ovo završiti ratom zbog položaja Grčke."

Drugi su se pitali kako će mediteranska useljenička kriza, namjere predsjednika Racepa Tayyipa Erdogana u susjednoj Turskoj i sve veći broj islamističkih militanata na Bliskom istoku utjecati na oslabljenu Grčku.

No, većina ljudi s kojima sam razgovarala ne vjeruje da će izbiti pravi rat.

"Rat bez bombi" je samo slogan i korisna metafora za one koji žele izraziti svoje frustracije.

Grci vjeruju da je ova dužnička kriza samo još jedan događaj u njihovoj burnoj povijesti koja živi do danas.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG