Dostupni linkovi

logo-print

Cipras sa ministrima eurozone o konkretnim koracima


Aleksis Cipras u parlamentu tokom rasprave o mjerama štednje

Aleksis Cipras u parlamentu tokom rasprave o mjerama štednje

Nakon što je, zahvaljujući opoziciji, jedva dobio saglasnost parlamenta za sporazum Atine i Brisela, Cipas je u četvrtak ujutro sa ministrima eurozone u načelu dogovorio prvu kratkoročnu pozajmicu od sedam milijardi eura za grčke banke.

Grčki premijer Aleksis Cipars fokusiran je na kompletiranje sporazuma koji je dogovorio sa članicama eurozone, uprkos zastojima prilikom glasanja u paralamentu za odobravanje strogih reformi, rekao je njegov portparol.

Evropske su berze odmah reagovale pozitivno, skočivši na najveći nivo u posljednjih šest sedmica.

Grčki je parlament u četvrtak kasno uveče odobrio sporazum koji je premijer Aleksis Cipars dogovorio sa liderima eurozone, no više od 30 poslanika njegove Sirize glasalo je protiv. Ovakav ishod glasanja znači da je Cipras izgubio većinu, ali se procjenjuje da će uspjeti da ostane na premjerskoj funkciji.

Glasanje je uspjelo zahvaljujući podršci dijela opozicionih poslanika, dok su Ciprasovi radikalni ljevičari oštro napadali.

Predsjednica parlamenta, članica Syrize, Zoi Konstatopulu mjere je nazvala “socijalnim genocidom”.

Pridružili su joj se popularni bivši ministar finasija Janis Varufakis, aktuelni ministar energije Panajotis Lafazanis i zamjenik ministra rada Dmitris Stratoulis, podgrijavjući tako spekulacije da bi takođe mogli postati bivši.

Na napade je Cipras ovako odgovarao:

“Priznajem da su mjere koje uspostavljamo oštre i ja nijsam saglasan sa njima. Ne vjerujem da će one pomoći ekonomiji Grčke i to kažem otvoreno. Ali takođe kažem da sam primiran da ih primjenim, u tome je naša razlika”.

Sve ovo dešavalo se uz nerede vani prilikom protesta protivnika mjera štednje na ulicama Atine. Protesti su bili mirni do momenta dok jedna grupa nije bacila petrol bombe na policiju koja je potom upotrijebila suzavac.

(VIDEO: Sukobi demonstranata i policije u Atini)

Portparol grčke Vlade Gabrel Sakelaridis nakon svega je rekao da je Cipas sada fokusiran na kompletiranje sporazuma koji je dogovorio sa eurozonom o čemu će u četvrtak sa ministrima finansija Eurogrupe imati sastanak telefonom.

Tu će takođe razmotriti kratkoročnu finasijsku pomoć za Grčku dok novi paket pomoći ne bude operativan.

Grčka je, naime, suočena sa krizom gotovog novca zbog čega su banke zatvorene već dvije sedmice, a građani dnevno sa automata mogu podići samo po 60 eura.

Evropska komisija je predložila da Grčkoj daju sedam milijardi zajama za “premošćavanje” aktulene situacije iz zajedničkog EU fonda zvanog Evropski mehanizam za stabilnost, da bi mogli da vrata rate za kredite koje pristižu ovih dana.

Eurozona brine zbog gotovine za početak normalnog funkcionisanja bankarskog sistema i rata kredita MMF sljedeće sedmice i, kako javlja Bloomberg, ministri finasija su o načelu dogovorili odobravanje te pomoći.

Ukupna pomoć koja je predviđena sporazumom postignutim u ponedjeljak iznosi 86 milijardi eura. Zauzvrat je dogovorena primjena oštrih mjera u poreskom i penzionom sistemu Grčke.

Osim sastanka ministara eurozone uslijediće i sastanak borda Evropske centralne banke koji će pokušati naći način kako da spriječe kolaps grčkih banka.

Iako je situacija i dalje neizvjesna, odobravanje sporazuma u grčkom parlamentu uzrokovalo je rast evropskih tržišta.

Evropske dionice su na najvišem novou u posljednjih šest mejseci.

“Glasanje u Grčkoj pomoglo je tržištima da ostvare rani rast”, rekao je Reutersu Robert Parkes, finasijski strateg iz HSBC banke.

No, jedan od ključnih igrača u priči o rješavanju grčke krize, njemački ministar finansija Wolfgang Scheuble, koji je ovih dana takođe bio izložen kritikama zbog svog svojih tvrdih stavova, ponovio je da “Grexit” nije dobra ideja, ali je izrazio sumnju u šanse za uspjeh dogovorenog trećeg paketa pomoći za Grčku.

On će tražiti od Bundestaga podršku, budući da su reforme koje su prošle u grčkom paralamentu važan korak, ali je Scheuble isto tako priznao da će dug Atine biti teško održiv bez otpisivanja dijela, što je ideja koju Berlin naziva nelegalnom.

MMF je prije ovoga upozorio da je bez restrukturiranja duga treći dogovoreni paket pomoći za Grčku neodrživ i da će EU morati da izdvoji mnogo više novaca za spas Atine nego što su to spremni sada.

  • 16x9 Image

    Biljana Jovićević

    U novinarstvu je od 1998. godine. Radila tri godine na Radiju Crne Gore. Od septembra 2001. je izvještač iz Podgorice za RSE, a od jula 2009. je stalni član redakcije u Pragu.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG