Dostupni linkovi

logo-print

Ulazak Hrvatske u EU dobar poticaj za BiH


Sjedište EU u Sarajevu - ilustracija

Sjedište EU u Sarajevu - ilustracija

Nakon što Hrvatska postane punopravna članica EU, državljani BiH koji imaju i hrvatsko državljanstvo imaće sva prava koja uživaju ostali građani EU. Teška ekonomska situacija u Bosni i Hercegovini i politička nestabilnost mogli bi ih natjerati da svoja radna mjesta potraže van granica BiH, što je još jedan od razloga zbog čega BiH treba odblokirati svoj evropski put.

Ulazak Republike Hrvatske u EU može biti dobar poticaj u tom smjeru, slažu se analitičari.

Na referendumu o ulasku Hrvatske u EU izašlo je nešto više od šest hiljada bh. građana koji imaju i hrvatsko državljanstvo, od kojih je 88 odsto podržalo ulazak Hrvatske u Evropsku uniju.

Za EU glasala je i Diana Matić iz Mostara jer joj to, kaže, otvara i mogućnost boljeg radnog mjesta u zemljama Evropske unije.

„Mislim da će dobiti puno više nego što imaju danas. Sigurno će nam biti lakše prelaziti granice, slobodno se kretati zemljama Evropske unije, zapošljavati se, školovati“, kazala je ona.

Peđa Gološ nema hrvatsku putovnicu i o povlasticama koje će uskoro imati hrvatski državljani iz Bosne i Hercegovine može samo sanjati. Ipak, evropski put Republike Hrvatske pozdravlja jer – dodaje – barem geografski EU će nam biti bliže.

„To će biti najbliža zemlja s kojom graničimo koja će biti u Evropskoj uniji i to može jedino biti pozitivno, mada – šta to znači našim političarima!? Mi možemo živjeti i blizu Sjedinjenih Američkih Država, ili Belgije, Brisela – oni jednostavno vrte svoj film“, ocjenjuje Gološ.

Nakon što Republika Hrvatska uđe u Evropsku uniju, hrvatski državljani u Bosni i Hercegovini imaće potpuno jednaka prava kao i svi drugi državljani RH, odnosno državljani Evropske unije. To praktično znači da će bez radnih viza i radnih dozvola moći pronaći radno mjesto u bilo kojoj državi EU.

„Sve one beneficije koje će hrvatski državljani, kad je naročito u pitanju mobilitet – radne snage, mladih kod studija na evropskim sveučilištima – sve se to odnosi na sve one koji su hrvatski državljani. Svatko će imati još i jednaku šansu, kao i cijela Hrvatska, kao svi poduzetnici, da preko Hrvatske se uključi na ovo široko i veliko tržište Evrope“, navodi Velimir Pleše, generalni konzul RH u Mostaru.

Pomiješana osjećanja

Bosna i Hercegovina je jedina zemlja u regiji koja još uvijek nije podnijela aplikaciju za ulazak u porodicu evropskih zemlja.

Ivan Bagarić, predsjednik Odbora za Hrvate izvan Republike Hrvatske nada se kako će i u Bosni i Hercegovini uskoro otpočeti reformski procesi. U protivnom, kaže, moglo bi doći do masovnog iseljavanja upravo mladih ljudi koji imaju i hrvatsko državljanstvo.
Glasanje na referendumu o ulasku Hrvatske u EU, 22. januar 2012.

Glasanje na referendumu o ulasku Hrvatske u EU, 22. januar 2012.


„Ako bi Bosna i Hercegovina na neke duge staze vodila pregovore, bila nestabilna politički i gospodarski, onda bi sigurno to moglo biti dosta ozbiljno pitanje“, smatra Bagarić.

Od 1. jula naredne godine Bosna i Hercegovina će praktički graničiti sa EU, što može da bude velika šansa i poticaj za evropski put BiH. Politički analitičar Pejo Gašparević smatra kako će se ova geografska blizina, barem simbolično, ipak odraziti i na političke odnose i prihvatanje evropskih standarda.

„Ako političke elite u Bosni i Hercegovini budu dodatno inspirirane, onda se mogu očekivati i pozitivnije vijesti iz BiH“, ocjenjuje on.

Gašparević dodaje kako ne treba zaboraviti niti da će Hrvatska u institucijama Evropske unije postati ravnopravna ostalim članicama, od čega Bosna i Hercegovina, ako to bude znala iskoristiti, može imati koristi.

„Ona će sad sudjelovati u tijelima Evropske unije koja će raspravljati i brinuti se o perspektivama našeg kontinenta. To su sve stvari koje mogu isijavati jednu pozitivnu atmosferu i na zemlje regije“, kazao je Gašparević.

Mile Lasić, profesor Sveučilišta u Mostaru, ipak nije optimista da će Bosna i Hercegovina prepoznati blizinu Evropske unije zahvaljujući prije svega ovdašnjim političarima koji se samo deklarativno zalažu za evropske integracije. Zbog toga je, kaže, za njega jučerašnji referendum u Hrvatskoj zapravo bilo tužno podsjećanje na ono što Bosna i Hercegovina uskoro neće postati.

„Ja sam se zaista sa vrlo pomiješanim osjećanjima jučer radovao za kulturološku braću u Hrvatskoj. S vrlo pomiješanim skeptičnim osjećanjem sam gledao na naše žestoko antievropske političke elite kojima je - u ovom jadu i močvari od užasa i nadbijanja jednih s drugima – ponajbolje. Naš problem i jeste u tome što oni ne žele istinski približavati se Evropi. Oni bi u ovom jednom nedefiniranom statusu da ostanu dokle god moguće duže. Najsretniji dan u političkoj povijesti Hrvatske, i jedan od najočajnijih dana za biti tužan ako ste bh. patriota, dakle, ako biste također željeli i bh. narodima da im se nešto slično ponovi“, ističe Lasić.

Prema istraživanjima iz 2011. godine, oko 90 odsto građana Bosne i Hercegovine podržava ulazak u Evropsku uniju, a razlozi su više ekonomske nego političke prirode.
  • 16x9 Image

    Tina Jelin - Dizdar

    Novinarstvom se počela baviti 1996. godine. Od 1998. radi za Radio Slobodna Evropa. Bila je i stalni suradnik Studija 88,  Radija101, Reuters-a. Višestruko nagrađivana novinarka.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG