Dostupni linkovi

logo-print
Jedan krak Južnog toka ići će i prema Bosni i Hercegovini, odnosno kroz Republiku Srpsku. Kako sada stvari stoje Federacija BiH neće učestvovati u njegovoj gradnji. Početak radova se očekuje pred kraj iduće godine. Za sada se ne zna koliko će koštati, ne zna se ni cijena gasa, a ne zna se ni kada će biti ispunjen osnovni uslov gradnje - da BiH Rusiji izmiri milionska dugovanja za isporuku gasa.

„Krak Južnog toka bi u BiH, tačnije njen entitet RS, trebao da uđe kod Bijeljine, zatim da se gradi preko Brčkog, Doboja, Banja Luke, pa sve do Novog Grada“ - tako je rekao predsjednik RS Milorad Dodik. Gradnja kraka bi trebala da počne u septembru 2014. godine:

„Do septembra iduće godine moramo da riješimo mnoga pitanja koja su u Studiji izvodljivosti Glavnog projekta, te da donesemo zakon u Republici Srpskoj o Južnom toku", pojasnio je Dodik.

Osim pompezne najave, o gradnji kraka gasovoda kroz Republiku Srpsku jako malo se zna. Za pripremne aktivnosti formirana je kompanija Gas-Res, a ključna tačka projekta bi trebala biti formiranje zajedničke kompanije Gas-Res-a i Gasproma, što se očekuje početkom naredne godine.

Ne zna se koliko će da košta gradnja kraka gasovoda, niti sa koliko će Republika Srpska novca da učestvuje u izgradnji. Zna se da da će u zajedničkoj kompaniji odnos vlasništva biti 60 na prema 40 odsto u korist ruskog partnera.

Sada je činjenica i da nema ništa od priče vlasti da će Republika Srpska zarađivati naplaćujući takse od transporta gasa, kaže urednik portala capital.ba Siniša Vukelić:

„To je zaista bila jedna manipulacija sa podacima. Mi ćemo dobiti priključak na Južni tok, ali ćemo moći da koristimo samo taj gas. Nećemo moći da naplaćujemo transferne takse, kao što će to moći Srbija ili neke druge države u regionu kroz koje prolazi Južni tok. Ovdje se otvara niz drugih pitanja. Iz Gazproma su najavili da će jedan krak također ići i prema Kosovu, a jedan prema Bosni i Hercegovini. Očigledno da Rusija ovdje pokušava energetski da „poklopi“ ovaj dio Evrope. Istovremeno, mnogo toga se priča, na šta druge svjetske sile ne gledaju baš blagonaklono, o ruskom uticaju i stvaranju energetske zavisnosti", komentariše Vukelić.

Kad se danas priča o prednostima gradnje gasovodnog kraka, navodi se da će on donijeti stabilnost u snadbijevanju važnim energentom, te pomoći u otvaranju novih radnih mjesta. Direktor sektora granskih udruženja u Privrednoj komori Republike Srpske, Pero Ćorić, smatra da se radi o višestrukoj koristi:

„To još više dobija na značaju, ako znamo da će od 1. 1. 2015. godine stupiti na snagu tržišno snadbijevanje električnom energijom. Cijena gasa, sa ovakvim načinom transporta i distribucije, će sigurno biti povoljnija", kaže Ćorić.

Ipak, sudbina kraka gasovoda, još uvijek nije izvjesna. Prije nego što prvi var na cijevi označi početak gradnje, Bosna i Hercegovina prethodno mora da izmiri dog prema Rusiji za isporuku plina u prijeratnom i ratnom periodu. Milorad Dodik ističe kako postoje načini da se to riješi:

„Gazprom i to pitanje želi da riješi jer komercijalni dug, koji BiH treba da plati, iznosi 105 miliona dolara. Pored tog problema, postoji i problem klirinškog duga koja Ruska Federacija ima u BiH, od čega 45 miliona dolara otpada na RS. Mi tražimo varijantu u kojoj bi taj dio duga bio uključen u dio našeg učešća u samom projektu Južni tok. Nema ni jedno pitanje koje nije obuhvaćeno da bi se stvari dovele na čistac.“

Kroz projekat gradnje Južnog toka postoje za sada dvije varijante, kako bi gas dospio i do Federacije Bosne i Hercegovine. Da li kroz još jedan ulaz u Bosnu i Hercegovinu, kod Zvornika, ili da se napravi odvajanje sa kraka u Bijeljini prema Zvorniku, pa dalje prema Sarajevu.

U Federaciji Bosne i Hercegovine za sada nisu pokazivali pretjeran interes za učešće u gradnji kraka Južnog toka. U kompaniji BH gas, koja je zadužena za distribuciju gasa u Federaciji BiH, teško je bilo ovih dana čuti stavove o Južnom toku, obzirom da je došlo do smjene rukovodstva.

No ranije izjave direktorice za razvoj BH GAS-a, Nadžide Ninković, govore u kom pravcu se razmišlja o tome:

„Federacija, u smislu realizacije kraka Južnog toka, po samoj organizaciji sektora, konkretno kompanije BH Gas, koja je zadužena za razvoj unutar Federacije, se ne može uključiti u samu realizaciju tog projekta jer taj projekt ne prolazi kroz teritoriju Federacije BiH. Mi težimo, i uvijek smo u svojim razvojnim projektima davali prioritet, onim pravcima koji mogu obezbijediti FBiH dugoročno diverzifikaciju transportnih pravaca do BiH, a gledano u dužem vremenskom periodu, i izvor snadbijevanja. Iz tih razloga je nama prioritetan gasovod Zenica – Doboj – Bosanski Brod.“

Jedan od onih koji misle da od južnog toka nema nikakve koristi je i bivši direktor kompanije BH Gas, Almir Bećarević:

„Svaka zemlja želi da ima mogućnost trgovine. Ovim gasovodom ne dobijate mogućnost trgovine, nego opet imate istog snadbjevača. I što je najinteresantnije, svi tvrde da će biti jeftiniji gas. Ne postoji mogućnost, niti će se, iz Južnog toka dobiti jeftiniji gas", tvrdi Bećarević.

U opoziciji u Republici Srpskoj pomalo skeptično posmatraju cijelu priču oko gasovoda. Poslanik PDP-a u entitetskoj Narodnoj Skupštini i geolog po profesiji, Aleksandar Golijanin, kaže da se profit od transporta gasa teško može očekivati:

„Kome ćete ga prodati? Kome ćete prodati skupi energent? Grijaće gradske toplane, koje koriste mazut i koje su u ogromnim dugovima? Kako? Na koji način? Možda oni znaju, ali ja ne znam. Suština je da oni žele da ovdje naprave taj krak. Mi se nećemo suprotstavljati ako taj projekt ima svoju opravdanost - prije svega mislim na finansijsku", navodi Aleksandar Golijanin.

Važno pitanje u cijeloj priči jeste politički kontekst gradnje kraka Južnog toka. Profesor međunarodnih odnosa na Univerzitetu u Banja Luci, Miloš Šolaja, kaže da je činjenica da će sigurno ruska politika biti prisutnija, ali da se taj uticaj ne može posmatrati jednostavno:

„Ruska energetska politika mnogo zavisi od EU jer se ona najviše snadbijeva iz Rusije. Bez EU, Rusija ne bi imala tržište. Stvari su mnogo složenije nego što se lokalnim malim političkim igračima ovdje čini. Oni to jednostavno gledaju crno-bijelo, ali nije", smatra Šolaja.

Šolaja je mišljenja i da će gradnja Južnog toka, kroz region Balkana, na određen način doprinijeti stabilizaciji cijelog regiona:

„Mnogi zaboravljaju da Južni tok nije samo ulaganje Rusije i Srbije. U Južnom toku je 50 posto Gasprom, a 50 posto su njemačke, italijanske i francuske kompanije. To mnogo utiče na ukupne odnose i odnose sa tim državama. To je, sa političke tačke gledišta i političke stabilizacije u regionu, vrlo važan projekt jer je teško očekivati da će se sve države, koje imaju ikakav uticaj u tom projektu, dozvoliti da se u blizini njihovih objekata dešavaju neki krupniji konflikti koji bi to sve mogli da ugroze.“

Nedoumice ostaju i oko toga kolika će biti cijena gasa kad on jednom proteče kroz Republiku Srpsku. Istovremeno bi se trebalo raditi i na izgradnji mreža za snadbijevanje gasom u gradovima, kroz koje će cjevovod prolaziti. I to je spor proces. Napredak je vidljiv jedino u Bijeljini.

Na kraju, očekuje se i zvanična posjeta delegacije ruskog Gasproma Bosni i Hercegovini, nakon kojeg će se znati i kakav će konačno biti stav Sarajeva o povezivanju sa Južnim tokom.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG