Dostupni linkovi

logo-print

Građanski odgoj – ni na nebu ni na zemlji


Ilustrativna fotografija

Ilustrativna fotografija

Nevladine udruge za mlade i za ljudska prava upozoravaju da je građanski odgoj u školama i dalje "ni na nebu ni na zemlji", i da nedostaje političke volje da ga se uvede.

Sve to u društvu u kojem mladi jako malo znaju o političkom procesu, među njima vlada averzija i nepovjerenje prema politici, a niska razina političke pismenosti rezultira naginjanju relativno autoritarnim političkim istraživanjima, kako su pokazala istraživanja.

Iako postoji načelna suglasnost svih političkih opcija o nužnosti građanskog odgoja, pomaka – nema. Ne prilagođavaju se zakoni kako bi se omogućilo uvođenje građanskog odgoja u škole šire nego dosadašnji pilot projekti i eksperimentalno u 30 škola, a ministarstva i državne agencije ne izdvajaju sredstva za njegovo šire uvođenje, kaže za RSE Monika Pažur, voditeljica programa Prava mladih u Mreži mladih Hrvatske.

"Što se tiče same političke volje, ona u potpunosti izostaje, dakle ne postoji neka jasna volja Ministarstva obrazovanja da građanski odgoj zaživi u školama, što je vidljivo u njihovom proračunu", kaže Pažur.

Sa protesta u Varšavskoj ulici, ilustrativna fotografija

Sa protesta u Varšavskoj ulici, ilustrativna fotografija

Ideja građanskog odgoja nije da se učenike zatrpava činjenicama, već da pristupaju otvoreno i participativno i da misle svojom glavom, kao primjerice u slučaju zagrebačkih škola u kojima se provodio građanski odgoj, a usred Zagreba su aktivisti mjesecima prosvjedovali u Varšavskoj ulici, zbog toga što su lokalne vlasti protiv zakona dale javnu površinu jednom tajkunu kako bi na njoj napravio ulaz u garažu svog shopping-centra.

"Vi cijelu godinu pratite taj proces na način da objasnite učenicima zašto se to događa, koja su tu prava zakinuta a koja nisu, da ih se odvede na mjesto na kojem se to događa, da im se pokaže kako oni kao učenici mogu sudjelovati, i na kraju da dobiju neki zaključak te priče – što se htjelo postići, a što se nije uspjelo. Znači, o tome se uči direktno iz iskustva, iz onoga što te muči u tvojoj školi, u tvojoj lokalnoj zajednici, pa i šire ako kroz njih prepoznaju šire stvari", navodi Pažur.

Iako sama država ne radi evaluaciju, rade je nevladine udruge. Emina Bužinkić iz GOOD udruge kaže kako je već kratka eksperimentalna provedba dala sjajne rezultate.

Emina Bužinkić

Emina Bužinkić

"Pokazala nam je da u relativno kratkom vremenu možemo utjecati na školsku klimu i školsku kulturu, i da se odnosi među učenicima i učenicima i nastavnicima mijenjaju nabolje, što pokazuje demokratske potencijale naših škola koje još uvijek ne iskorištavamo dovoljno. Među učenicima zamijećen je porast senzibiliteta prema ranjivim skupinama, odnosno prema učenicima koji su u tim školama bili osobe sa manje mogućnosti – bilo slabijeg socioekonomskog statusa, bilo osobe sa invaliditetom. To je izrazito važno, ta vrsta senzibiliteta koja je pojačana u tom kratkom periodu", objašnjava Bužinkić.

Nevladine udruge uputile su i zahtjev političkim strankama pred izbore da se u obrazovni sustav uvede obavezni predmet građanskog odgoja i obrazovanja bar u jedan razred osnovne i jedan razred srednje škole, uz podršku i značajno poboljšanje aktualne međupredmetne provedbe ovog programa, kakva je već sada u hrvatskim školama.

  • 16x9 Image

    Enis Zebić

    U novinarstvu od osnovne škole, profesionalno od uspostave političkog pluralizma. Nakon suradnje u nekoliko hrvatskih dnevnih novina, od 1. veljače 1994. je na RSE u Zagrebu.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG