Dostupni linkovi

logo-print
Cijene u Bosni i Hercegovini već mjesecima rastu, a da država nema nikakav odgovor na to.

Posljednje u nizu je poskupljenje goriva koje je početkom ove sedmice, samo u Republici Srpskoj premašilo rekordnu cijenu iz 2008.

Evo šta Banjalučani kažu o novom poskupljenju:

„Ne može se ovo izdržati nikako.“
„Ja imam kola kući, ali stoje u garaži – samo ih onako pogledam.“
„Ja mislim da će se ubrzo preći na konja opet.“


Apeli građana, prevoznika, naftaša i poljoprivrednika da vlasti preduzmu mjere za zaštitu potrošača nisu dali rezultate, zbog čega će u RS u nedjelju biti održan sastanak na kojem će biti donesena odluka šta dalje.

Ukoliko vlada tog bh. entiteta ne uvaži njihov zahtjev da cijena goriva za prevoznike, taksiste i poljoprivrednike bude snižena na 1,10 eura, Nikola Grbić, predsjednik Udruženja prevoznika za unutrašnji i međunarodni transport, ne isključuje mogućnost blokade puteva.

Ilustracija

Ilustracija

„2008. godine barel nafte na svjetskom tržištu je bio 146 dolara, a cijena nafte je bila marka i 70, a danas znamo da je barel nafte 123 dolara, a cijena 2,55. Zbog čega, ne znam. Istinita je, nažalost, činjenica da država uzima 1,10 na jednoj litri goriva - vjerovatno zato što privreda ne radi, nemaju odakle da se napune budžeti da bi oni koji sjede u udobnim foteljama imali pet, šest ili sedam hiljada maraka platu“, kaže Nikola Grbić.

U Federaciji BiH gorivo je poskupilo početkom sedmice, a na pojedinim benzinskim pumpama cijene su identične kao i u Republici Srpskoj. Iako za sada novih poskupljenja neće biti u Udruženju prometnika naftnih derivate ističu da to ne isključuje mogućnost da cijene goriva budu veće s obzirom na činjenicu da svaki vlasnik benzinske pumpe ima pravo da ih koriguje.

No, za razliku od Republike Srpske, u Federaciji BiH još uvijek nema zahtjeva prema vlastima da preduzmu mjere i spriječe rast cijena goriva.

„Bilo koji prijedlog koji bi u ovom trenutku mogao da doprinese razrješavanju jedne izuzetno komplicirane situacije je dobro došao. Međutim, postavlja se pitanje šta je sa hiljadama, stotinama hiljada drugih potrošača vezano za cijene naftnih derivata“, navodi Amela Kečo, sekretarica Udruženja.

Gotovo u pravilu, poskupljenje goriva dovodi do rasta cijena osnovnih životnih namirnica. Poljoprivrednici kažu da tokom godine moraju izdvojiti i po nekoliko hiljada maraka za gorivo neophodno za rad poljoprivrednih mašina.

Vlast i poljoprivrednici

Istovremeno, Bosna i Hercegovina je, vjerovatno, jedina država u regiji koja ne stimuliše poljoprivrednu proizvodnju na način da ne dozvoljava uvoz tzv. plavog dizela, odnosno jefitinijeg goriva.

„Samo ludim ljudima može da padne na pamet da ne uvedu plavi dizel, koji ima čitava Evropa, ljudima koji nemaju veze sa poljoprivredom, koji misle da je to vožnja u službenom automobilu. U službenim automobilima potroše 60 miliona maraka, dok za poljoprivredu nema 30 miliona. Oni su daleko od naroda koji bi trebao da sije i da radi, da privređuje. Preče je da se oni vozaju u autima nego da mi sijemo njive“, rezigniran je Vladimir Usorac, predsjednik Udruženja poljoprivrednika Republike Srpske.

Kakav je odnos vlasti prema poljoprivrednicima, ilustruje i primjer Jerka Ivankovića, jednog od vlasnika mesne industrije “Lijanović”.

Jerko Ivanković

Jerko Ivanković

Do trenutka dok nije postao ministar poljoprivrede u Federaciji BiH nije propuštao priliku da kao poslanik u državnom parlamentu kritikuje vlast zbog katastrofalnog odnosa prema domaćim proizvođačima.

No, nakon što je sjeo u ministarsku fotelju, iz budžeta je izdvojio oko 350.000 eura za različita udruženja poljoprivrednika, čime im je, kako navodi agronom Sead Jeleč, sekretar Udruženja poljoprivrednika Federacije BiH, “platio” da se ne bore za svoja prava.

„Prije desetak dana ministar je prezentirao prijedlog poticaja za Federaciju u kojem nema ni pomena o bilo kakvom regresiranju goriva. Međutim, istovremeno je taj ministar obezbijedio oko 24 miliona maraka mimo Zakona o novčanim poticajima, koje su stavljene u model poticaja koji se zove ostale podrške. Te ostale podrške ne postoje u zakonu, tako da udruženja nisu ozbiljna smetnja radu vlade“, kaže Jeleč.

Analitičari ističu kako država ima različite instrumente da pomogne krajnjim potrošačima i ublaži rast cijena nafte, životnih namirnica i sl. No, nemaju ni volje, ni želje da bilo šta urade.

„U višegodišnjem periodu kontinuirano cijene dižemo više nego što je opravdano, dobijemo jednu potpuno nerealnu konstrukciju koja, naravno, nekome donosi koristi, protiv koje država nema ništa zato što stječe prihode od PDV-a, regulacije ili bilo kakve regulatorne agencije za naftne derivate nema, i sve što se desi u svijetu na najgori način, često i pretjerano, se odrazi u BiH“, navodi Igor Gavran, projekt menadžer u Vanjskotrgovinskoj komori BiH.

Koliko dugo će građani Bosne i Hercegovine moći da izdrže rast cijena s obzirom na standard koji je najniži u regiji, u ovom trenutku teško je prognozirati.

A da je svima “voda došla do grla” najbolje ilustruju svakodnevni protesti nezadovoljnih Bosanaca i Hercegovaca, od kojih veliki broj preživljava tako što namirnice traži po kontejnerima.
  • 16x9 Image

    Dženana Karabegović

    Diplomirani žurnalista. Od 1999. prelazi iz Tuzle u Sarajevo, gdje u bh. dopisništvu RSE počinje raditi kao novinarka. Obrađuje političke teme, uređuje i vodi radijske emisije i urednica je magazina TV Liberty.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG