Dostupni linkovi

logo-print

Krediti u "švajcarcima": Građani tuže Hypo banku, bankari prijete državi


Hypo Alpe Adria, Podgorica

Hypo Alpe Adria, Podgorica

Problem tzv. "kredita u švajcarcima", u Crnoj Gori nije izražen kao u nekim državama regiona, ali ljudima koji su se na taj način zadužili kod banaka to ne umanjuje muku. Međutim, čini se da su sada na muci i bankari koji se suočavaju sa mogućnošću da im ovi aranžmani, koji su im obezbijedili "nepristojnu" zaradu, budu osporeni na sudu.

Nadrealizam, kao književni pravac koji se protivi realnosti, očekivanom i društvenim normama, najpodesniji je okvir za tretman tzv. "kredita u švajcarcima" jer se situacija u kojoj građanin uzme kredit i posle nekoliko godina urednog otplaćivanja duguje više nego što je pozajmio, upravo protivi i realnosti i očekivanom i društvenim normama.

Mehanizam, samo na prvi pogled komplikovan, ustvari je jednostavan. Vrijednost pozajmljenog novca je vezana za švajcarski franak koji je prethodnih godina dostigao nebeske visine, a upravo tamo je otišla i vrijednost pozajmljenog novca koji se vraća u drugim valutama, medju kojima je i euro koji se koristi u Crnoj Gori.

Centar za zaštitu potrošača je podnio tužbu u ime 300 klijenata i to je prva kolektivna tužba protiv neke banke u Crnoj Gori, a suđenje je u toku.

U međuvremenu je i skupštinski Odbor za ekonomiju razmatrao ovaj problem, ali se predstavnici Hypo Alpe Adria banke, iako pozvani, nijesu pojavili pred parlamentarcima.

Umjesto toga, naknadno, na adresu Odbora upućuju pismo u kom poslanicima poručuju da će, ako nastave da se miješaju u spor koji banka ima sa klijentima zbog kredita u švajcarskim francima, zaštitu tražiti pred domaćim i međunarodnim sudovima tako što će tužiti državu za naknadu štete.

Na prijetnje i nezadovoljstvo direktora Hypo Alpe Adria banke u Crnoj Gori Christopha Schoena reagovao je predsjednik skupštinskog Odbora za ekonomiju Aleksandar Damjanović
Aleksandar Damjanović

Aleksandar Damjanović

“Pravo svakoga pa i direktora banke koji se sada prvi put javlja jeste da se naljuti. Mislim da su osnovni stavovi izbalansirani, da nude moguća rješenja. Ovim putem ponovo pozivan Hypo Alpe Adria banku da uđe u sporazume o rješavanju problema i da uvaži opravdane zahtjeve klijenata banke i da se ovaj spor završi bez dugačkih sudskih procedura. Imajući u vidu da se za slične stvari pokreću sudske procedure u Hrvatskoj, Srbiji a imamo čak neke pravosnažne presude, ja mislim da je i u bankinom interesu da se ovo rješava mimo suda”, poručuje Damjanović.

Hypo Alpe Adria banka je sporne kredite odobravala 2007. i 2008. godine ali su sada, nakon tužbe Centra za zaštitu potrošača, vjerovatno zabrinuti zbog mogućnosti finansijskog gubitka.

“Zar taj čovjek nije mogao na neki drugi način da reaguje nego ovako. Sada napada naš Odbor za ekonomiju zato što su ljudi realno sagledali tu situaciju da se ne bi ponovo desilo ovo što se desilo sa Hypo bankom das u ljudi ojađeni i da su plaćali godinama visoke otplate, mnogo veće čak i do 30 posto nego što su ugovorili. U ovom momentu imaju mnogo veći osnovni dug nego što su ga imali kada su podigli kredite. Ja zaista ne znam kakva je tu dodatna priča potrebna jer je svima jasno da se tu radi o prevari”, kaže direktorka CEZAP-a Olga Nikčević.

Gorčinu u reagovanju direktora Hypo Alpe Adria banke je osjetio i pravni zastupnik CEZAP-a Dragomir Ćalasan koji je za naš program rekao da će se mnogi podaci o poslovanju ove banke tek saznati.

“Svaka banka želi da zaštiti svoje interese i ja zaista razumijem reagovanje tog direktora. Međutim, ne razumijem toliku gorčinu u reagovanju budući da se mnoge stvari ovdje u Crnoj Gori ne znaju o tome kako i na koji način radi ta banka. Mi imamo dosta podataka u vezi sa svim tim. Sud će u konačnom moći da vidi šta je suština stvari i šta je suština ovoga spora”
, kaže Ćalasan.

Pošto je pravni zastupnik CEZAP-a, uz ostalu dokumentaciju, sudu priložio i stavove Odbora za ekonomiju, predsjednika skupštinskog Odbora za ekonomiju Aleksandra Damjanovića smo pitali - da li ta činjenica može biti sporna i da li se može tumačiti kao vid pritiska na sud.

“Mi imamo podjelu vlasti u kojoj je sudska vlast odvojena od zakonodavne i izvršne vlasti. Naši zaključci su javni dokument i ne mogu biti vid pritiska na sud koji u konačnom sam odlučuje o tome ko je će dokumente uvažiti u toku procesa. Na kraju krajeva sud vrši odabir tih dokumenata tako da to ne može biti pritisak na sud nego samo jedna vrsta sugestije, javne sugestije o mehanizmima rješavanja ovog problema“, konstatuje Damjanović.
  • 16x9 Image

    Esad Krcić

    Zahvaljujući ranom angažmanu u Radio Beogradu ostaje trajno vezan za radio, kao medij. Član crnogorskog dopisništva RSE je od 2001. Pisao je za CG Ekonomist, a realizovao je i niz radijskih i TV projekata.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG