Dostupni linkovi

logo-print

Zatvorena birališta: Do 16:30 sati glasovalo 46,57 posto građana


Izlaznost birača nešto je veća nego na izborima pred četiri godine, a kršenja izborne šutnje manje nego prije četiri godine – to je prva informacija o parlamentarnim izborima u Hrvatskoj koji se održavaju u nedjelju.

Biračka mjesta zatvorena su u 19 sati, kada prestaje izborna šutnja, i kada će biti objavljene prve izlazne ankete. Državno izborno povjerenstvo (DIP) objavljivat će neslužbene i nepotpune rezultate izbora od 22 sada nadalje.

Prema podacima DIP-a, do 16.30 izlaznost birača bila je 46,57 posto, što je nešto više nego na izborima pred četiri godine, kada je do 16.30 glasalo 46,06 posto upisanih birača.

Najbolji odaziv je u Prvoj izbornoj jedinici – (dio centra i zapadnog dijela grada Zagreba i sjeverozapadni dio Zagrebačke županije) Zagreb – 51,62 posto, a najslabiji u Petoj izbornoj jedinici (Vukovarsko-srijemska, Požeško-slavonska i Brodsko-posavska županija) – 41,91 posto

Tri su razloga za ovako solidnu izlaznost - sređivanje biračkih popisa u mandatu ove Vlade što je rezultiralo smanjenjem ukupnog broja birača, lijepo vrijeme, ali i poruka gotovo sviju izbornih kandidata kako su ovi izbori izuzetno važni za budućnost Hrvatske.

Državno izborno povjerenstvo kaže kako izborni proces teče bez problema, a da je kršenja izborne šutnje (letci u poštanskim sandučićima, SMS poruke, društvene mreže i sl.) u subotu i nedjelju bilo, ali manje nego na izborima 2011. godine. Svi telefonski brojevi sa kojih su dolaze SMS poruke kojima se pozivalo na glasanje za neku stranku i time kršilo izbornu šutnju proslijeđeni su regulatornoj agenciji HAKOM, i ti brojevi su blokirani.

Na kršenja izborne šutnje upozorava i nevladina udruga GONG, a oni upozoravaju i na slabu educiranost članova pojedinih biračkih odbora. Broj dojava građana o nepravilnostima je „pojačan, ali očekivan“, poručuju iz GONG-a.

Državni dužnosnici i nositelji lista već su glasali, upozorili na važnost ovih izbora i pozvali građane da iziđu na birališta. „Danas biramo svoju sudbinu za sljedeće četiri godine“, kazala je nakon glasanja predsjednica Republike Kolinda Grabar Kitarović.

Predsjednik Vlade i kandidat za premijera koalicije lijevog centra „Hrvatska raste, nema povratka na staro“ Zoran Milanović je u izjavi nakon glasanja citirao Tina Ujevića, i naglasio: „Ovo su najvažniji izbori u zadnje četiri godine, sve ovo ranije je bila samo igra.“

Predsjednik oporbenog HDZ-a ipremijerski kandidat „Domoljubne koalicije“ Tomislav Karamarko kazao je kako je uvjeren da će ovi izbori biti praznik demokracije.

Hrvatski građani birali su u nedjelju osmi saziv Hrvatskog sabora. Od sedam sati ujutro 3.791.352 građanina su mogla na 6.941 biračkom mjestu u Hrvatskoj i izvan nje birati tko će ih zastupati u zakonodavnoj vlasti sljedeće četiri godine.

Birao se ukupno 151 zastupnik – po 14 u deset teritorijalnih izbornih jedinica, tri u 11. izbornoj jedinici za tzv. „dijasporu“ i osam zastupnikau 12. izbornoj jedinici za pripadnike manjina.

VIDEO: Otvorena birališta


Dvostruko manje lista nego 2011.

Ove se godine kandidiralo dvostruko manje lista nego pred četiri godine – 166 prema 313 na izborima 2011. godine. Najviše lista kandidirano je u 1. izbornoj jedinici – grad Zagreb – njih 19.

Favoriti su vladajuća koalicija lijevog centra predvođena socijaldemokratima koja izlazi na izbore pod nazivom „Hrvatska raste, nema povratka na staro!“ i oporbena koalicija desnog centra predvođena HDZ-om koja izlazi na izbore kao „Domoljubna koalicija.“

Ankete minimalnu prednost daju koaliciji lijevog centra, ali ankete su se na nekoliko prethodnih izbora u Hrvatskoj pokazale izrazito neprecizne i nepouzdane, pa ovaj rezultat treba shvatiti isključivo informativno.

Već sada je jasno da niti jedna od dviju velikih koalicija neće sama uspjeti sakupiti većinu od 76 zastupnika i dobiti mandat za sastavljanje nove hrvatske vlade, nego nakon izbora slijedi podjednako uzbudljivo razdoblje pregovora.

Velike koalicije mogu tražiti partnere među širokim spektrom stranaka i koalicija – naravno – pod uvjetom da one u nekoj izbornoj jedinici pređu izborni prag od pet posto. Krenimo redom – tu su regionalisti Istarski demokratski sabor (IDS) i Hrvatska demokratska stranka Slavonije i Baranje (HDSSB) koja nikako da se emancipira od svog osnivača Branimira Glavaša.

Zatim, tu je Most nezavisnih lista, koalicija kojoj ankete daju desetak mjesta, a koju čine čelnici gradova i općina po Hrvatskoj izabrani na prošlim lokalnim izborima kao nezavisni kandidati. Mogućnost postizbornog koaliranja zakomplicirala je u ovom slučaju pisana izjava čelnika Mosta Bože Petrova da će dati ostavku, ako Most uđe u koaliciju sa nekom od dviju velikih koalicija.

Nikako nisu zanemarive i druge stranke izvan koalicija , koje će sigurno - kada se sve zbroji – dati 20 ili 25 zastupnika – od koalicije „Spremni za prave promjene“ koju vodi pravašica i europarlamentarka Ruža Tomašić , danas stranke, a do jučer klerikalnog pokreta „U ime obitelji“, stranke kontroverznog zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića, zajedničke listebivšeg predsjednika Ive Josipovića i bivšeg vicepremijera Radimira Čačića, na kojoj se uz njih kandidiraju i bivša HDZ-ova premijerka Jadranka Kosor i bivši SDP-ov ministar financija Slavko Linić, populističkog pokreta „Živi zid“ koji je popularnost stekao fizičkim suprotstavljanjem deložacijama u kojima se banke naplaćuju od svojih dužnika koji ne mogu vraćati kredite, do urbane alternative „Za grad“, marginalnih pokreta klasične ljevice SRP ili „Radničke fronte“ do stranke zelene ljevice „OraH“ koja već ima i europarlamentarca.

(Fotogalerija: Hrvatska bira novi saziv Sabora)


Po prvi puta na parlamentarnim izborima u Hrvatskoj postoji mogućnost preferencijalnog glasanja, pa građanin osim broja liste za koju glasa može zaokružiti i broj konkretnog kandidata. Na taj način građani su mogli izabrati i kandidata koji je u nemilosti stranačkog vrha, i kao takav završio je na dnu stranačke liste.

Upravo se takav slučaj dogodio sa Toninom Piculom na prošlogodišnjim izborima za Europski parlament, kada je on zbog kritika na račun Zorana Milanovića završio na dnu liste, a građani su ga preferencijalnim glasom ipak postali u Bruxelles.

Hrvatski građani koji žive izvan Hrvatske glasovali su za tri zastupnika tzv. „dijaspore“ u 48 zemalja, i to još od subote. U Bosni i Hercegovini mogli su glasovati u Sarajevu, Mostaru, Banjaluci i Tuzli, u Crnoj Gori u Podgorici i Kotoru, u Srbiji u Beogradu i Subotici, u Makedoniji u Skopju, na Kosovu u Prištini i u Sloveniji u Ljubljani.

Pripadnici manjina birali su osam zastupnika – hrvatski građani srpske nacionalnosti mogli su saokružiti trojicu među ponuđenih od 11 kandidata, a po jednog zastupnika birali građani talijanske nacionalnosti, građani mađarske nacionalnosti, građani češke i slovačke nacionalnosti, pripadnici tzv. „eksjugoslavenskih“ manjina i pripadnici „ostalih“ manjina.

Na parlamentarnim izborima 2011. godine na biračkom popisu bilo je 4.504.081 građana, od toga sa prebivalištem u Hrvatskoj njih 4.092.323.

Odaziv na tim izborima bio je 61,95 posto u 10 teritorijalnih izbornih jedinica, odnosno 54,32 posto u svih 12 izbornih jedinica. Na predsjedničkim izborima. čiji je drugi krug održan početkom godine, bio je upisan 3,779.281 birač, a odaziv je u drugom krugu bio 58,14 posto.

Aktualni broj birača - 3.791 352 – vrlo je blizu onome sa predsjedničkih izbora, i osjetno manji nego na parlamentarnim izborima pred četiri godine, što je rezultat ozbiljnog rada na sređivanju biračkih popisa u mandatu Milanovićeve Vlade.

  • 16x9 Image

    Enis Zebić

    U novinarstvu od osnovne škole, profesionalno od uspostave političkog pluralizma. Nakon suradnje u nekoliko hrvatskih dnevnih novina, od 1. veljače 1994. je na RSE u Zagrebu.

XS
SM
MD
LG