Dostupni linkovi

logo-print

Hrvatske vlasti ne žele se suočiti s prošlošću, upozorava udruga koja njeguje uspomenu na stradanja oko 16.000 ljudi koji su nakon raskida Jugoslavije sa Staljinom bili zatvoreni na Golom otoku, a povodom odluke Vlade da se taj kompleks proda. Predsjednik parlamentarnog odbora za ljudska prava Furio Radin tvrdi da bi taj problem trebala riješiti ljevica.

Među sto objekata koje hrvatska Vlada planira prodati da bi pokrpala rupe u proračunu je i četiri i po milijuna kvadratnih metara Golog otoka, mjesta zatočenja 16.000 ljudi i smrti njih barem 400 nakon sukoba Tita i Staljina. Udruga „Goli otok – Ante Zemljar“, koja njeguje uspomenu na stradanja tih političkih zatvorenika oštro se protivi takvoj Vladinoj namjeri.

„Mislimo da je sada potpuno besmisleno prodavati kompleks na kojem su se događali zločini, a gdje bi se mogao napraviti nekakav spomen-centar i neko memorijalno obilježje cijele te stvari. Problem je u tome što nijedna vlada od osnutka hrvatske države nije pokazala interes da riješi problem Golog otoka, nego ga sada na ovaj način pokušava riješiti“, kaže predsjednik Udruge Darko Bavoljak.

Njihov je stav da bi Vlada trebala dio Golog otoka proglasiti spomen-područjem, kao što je primjerice ustrojen kompleks partizanske bolnice na Petrovoj gori. Nemaju ništa protiv turizma na Golom otoku, ali misle da bi se tamo trebao razvijati specifičan vid turizma, koji bi se temeljio na učenju o demokraciji i ljudskim pravima i na razvijanju kulture sjećanja i pijeteta prema žrtvi. Oni predlažu da se na Golom otoku obnove nekadašnje upravne zgrade i da se u njima otvore nove radionice koje bi umjetnicima, znanstvenicima i svima onima koji žele izučavati temelje humanijeg svijeta stvorile prostor za rad, a da se na taj način zapuštenom otoku ponudi perspektiva daljeg razvoja. Bavoljak vjeruje da bi se za takav projekt dobilo novac iz europskih fondova, a da je takav projekt nužan.

Goli otok

Goli otok

„Jer turista ima, međutim oni dobivaju krive, loše i nikakve informacije. Cijela stvar se raspada, jer devastacija je tolika, a osim toga utjecaj vjetra i soli je doveo do toga da je kretati se tamo postalo opasno po život. Znači, trebalo bi to raščistiti, urediti, pa napraviti jedan suvisao projekt daljeg održivog razvoja otoka.“

Inače, Goli otok godišnje posjeti pedesetak tisuća turista. Postoji restoran, suvenirnica, vlakić, kino i muzejski prostor, ali svi se slažu da to ni izdaleka nije dovoljno.

Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Hrvatskog sabora već deset godina bezuspješno apelira na hrvatske vlasti da se Goli otok proglasi spomen-područjem. „Do sada je bio odgovor da nema novaca, a sada se krenulo i korak dalje,“ kaže za RSE predsjednik Odbora Furio Radin.

„Znači, ne samo da nema novaca za tako važnu stvar, nego se Goli otok daje u koncesiju. Odgovor vlasti je opet bio da će se paziti da objekti budu dostojni, da će se ipak obilježiti… Znači, saga ili sapunica i dalje se nastavlja i nemamo nikakav razlog za vjerovati da će se tamo nešto ozbiljno desiti.

Tko bi konačno trebao riješiti problem? Hrvatska Vlada, a po mogućnosti i druge vlade iz regije, jer su logoraši bili iz svih dijelova bivše Jugoslavije, jasan je Radin, uz jedan dodatak.

„Ono što želim naglasiti da je to ipak – grijeh ljevice. Meni je uvijek bilo problematično i čudno zašto ljevica ne rješava taj problem. Tamo su komunisti stavljali u logor druge komuniste. Danas svi peru ruke od toga, a ja mislim i da bi i Savez antifašista i antifašističkih boraca Hrvatske i druge udruge antifašista u regiji i lijeve stranke – socijaldemokrati i laburisti, ali i liberalne stranke koje se također u nekim segmenima pozivaju na ljevicu, da bi svi oni trebali pristupiti rješavanju tog problema.“

Zašto sve hrvatske Vlade okreću glavu od Golog otoka, osim Jadranke Kosor u čije vrijeme je barem postavljena skromna spomen-ploča? Bavoljak ima samo jedan odgovor:

Upravo to što se ne žele suočiti s prošlošću. Naša teza je da prošlost – ma kakva ona bila – mora izaći na vidjelo, da bismo mogli imati neku svjetliju budućnost. A mi u ovom trenutku nemamo nikakvu naznaku da bi se na tom polju išta moglo riješiti.“

  • 16x9 Image

    Enis Zebić

    U novinarstvu od osnovne škole, profesionalno od uspostave političkog pluralizma. Nakon suradnje u nekoliko hrvatskih dnevnih novina, od 1. veljače 1994. je na RSE u Zagrebu.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG