Dostupni linkovi

logo-print

Gojaznost sve veći problem djece u Crnoj Gori


Ilustracija

Ilustracija

Svjetski je dan hrane kada bi svi trebalo da se zapitamo koliko se ispravno i zdravo hranimo a posebno djeca. Podaci Instituta za javno zdravlje u Podgorici upozoravaju kako je u Crnoj Gori čak trećina djece gojazna. Koliko je taj podatak alarmantan ako uzemo u obzir činjenicu da je prekomjerna tjelesna težina jedan od uzroka pojave teškihhroničnih bolesti i koliko se kao država i društvo protiv toga borimo?

Prema rezultatima do kojih je došao Institut za javno zdravlje Crne Gore trećina djece, uzrasta od šest do 11 godina, ima prekomjernu tjelesnu težinu i taj problem je izraženiji kod dječaka.

Studija zdravstvenog stanja crnogorskog stanovništva pokazala je prije svega zabrinjavajuće podatke u pogledu pravilne ishrane kod mladih, kod kojih je sve više onih koji umjesto svježeg voća i povrća,posegnu za slatkišima, grickalicama, slatkim bezalkoholnim pićima.

Sve to za doktorku Biljanu Savić, koja se bavi problemom ishrane, uznemirujuće je, jer može da dovede do bolesti srca, krvnih sudova, dijabetesa.

“Veoma je uznemirujuća ta informacija jer to su neke bolesti koje će se iz djetinstva provući u odraslo doba, a onda, pored toga što dobijamo osobu narušenog zdravlja, to su onda i za društvo povećani troškovi za liječenje. Znači dobijamo jednu populaciju ugroženog zdravstvenog stanja“, kaže doktorka Savić.

Osim Akcionog plana države u promociji pravilne ishrane, jasno je da je neophodno da i resorna ministarstva i ostale nadležne državne institucije hitno treba da preduzmu adekvatne mjere. No čini se da država nije uradila dovoljno na prevenciji loših navika kod djece.

"Imamo paradoksalnu situaciju da dostupnost otvorenih terena, bazena, sportskih centara nikada nije bila manja a sa druge strane ulažemo u velike zdravstvene sisteme, pravimo domove zdravlja, pravimo zgrade, sve u kontekstu liječenja, a u prevenciju, dakle, ne ulažemo ni najmanje“, komentariše Mirko Krunić iz Centra za borbu protiv gojaznosti.

Roditelji prepušteni sami sebi

Iako je riječ o problemu koji nije samo karakteristika Crne Gore, već i ostalih mediteranskih zemalja koje imaju obilje ribe, povrća, maslinovog ulja, kod nas je više izražen zbog sporosti u mijenjaju pogrešnih navika u ishrani i nedovoljnoj fizičkoj aktivnosti.

Doktorka Savić konstatuje kako su roditelji prepušteni sami sebi u pokušaju da se izbore za izazovima savremenog načina života.

“Sve ostaje na nivou neke lekcije u školi. Fiskultura je jednako važan predmet kao i čas jezika ili čas matematike, a to kod nas a to kod nas nije ni vrednovano niti se na tome mnogo radi“, napominje doktorka Savić.

Mirko Krunić ukazuje na to kako bi Crna Gora trebalo da se ugleda na zemlje iz regiona, poput Hrvatske i Srbije, koje su odavno donijele Akcioni plan za pravilnu ishranu i bezbjednost hrane, dok je naš ostao mrtvo slovo na papiru.

“Vlada je donosila niz mjera. I promocija pravilne ishrane u osnovnim i srednjim školama, promocija raznim spotovima, afirmacija fizičke aktivnosti, da se pokrene pitanje hrane u školama kroz neki organizovani sistem. Međutim, ništa od toga nije riješeno“, navodi Krunić.

Problem kvaliteta ishrane djece u Crnoj Gori, posebno u predškolskom uzrastu, ovih dana našao se pod lupom javnosti nakon što je Državna revizorska institucija otkrila kako je u nekoliko vrtića u više crnogorskih gradova nenamjenski i nezakonito trošen novac opredijeljen za ishranu mališana. Čak milion i 330.000 eura roditeljskih para, umjesto za ishranu njihove djece, otišao je u druge svrhe.

Tim povodom tek u petak oglasio se Ministar prosvjete Predrag Bošković, tvrdeći kako nijedan euro nije upotrijebljen u nešto što nije korist djece, dodajući kako on razdvaja ono što je izvještaj državnih revizora od medijskih navoda.

Podsjetimo, Pozitivna Crna Gora zatražila je kontrolno saslušanje ministra Boškovića.

“Prosvjetne vlasti imaju tu naviku kakvu imaju. Ne očekujemo da će oni biti proaktivni, jer da su htjeli da budu proaktivni to su mogli ovih nekoliko dana. Sada je na nama da pokrenemo istitucionalne mehanizme, koji će sa jedne strane smanjiti cijene za vrtiće, a sa druge strane koji će utvrditi odgovornost i koje će preduzeti mjere da se ovakve stvrari ne dešavaju ubuduće“, kaže poslanik Pozitivne Srđan Perić.

  • 16x9 Image

    Dimitrije Jovićević

    Novinarstvom se bavi od 1995, kada je počeo rad na BK Televiziji u Beogradu. Na RTV Crne Gore, koja je u to vrijeme bila prepoznatljiva po otporu režimu Slobodana Miloševića, prelazi 1998. godine. Od 2000. radi za podgoričko dopisništvo RSE i od tada je povremni prezenter u praškom studiju.

XS
SM
MD
LG