Dostupni linkovi

logo-print

Godina poslije: Šta su poplave izbacile?


Maglaj, godinu dana nakon poplava još ima neobnovljenih kuća

Maglaj, godinu dana nakon poplava još ima neobnovljenih kuća

Iako je od poplava prošla godina, stanovnici gradova u kojima je voda uništila sve, i danas saniraju štetu. Samo na području opštine Maglaj, na obnovu svojih kuća čeka oko 500 ljudi.

„Zaboravljeni smo sa svih strana. Nemam više riječi. Godina dana je prošla, a mi smo u tuđim kućama. Stanje je isto, nikakve pomoći, osim humanitarne, nismo dobili“, kaže Medina Alić iz sela Kosova kod Maglaja.

Najveći broj građana obnovio je kuće i stanove vlastitim novcem. Neki od njih su posudili, a neki podigli kredit. No, to je bilo dovoljno da se saniraju osnovne štete, zbog čega i 12 mjeseci poslije, radovi na obnovi traju.

„Ovo je jedina donacija koju sam dobila, a unutra sam sve obnovila sama. Ova donacija je došla nakon godinu dana“, poručuje Rasma Smajlagić iz Maglaja.

„Nemam nikakvog komentara. Opštinska, kantonalna i federalna vlast se uopšte ne brine za ovaj narod“, kaže Muharem Arifagić iz Maglaja.

Prošlogodišnje majske poplave oštetile su oko milion ljudi u Bosni i Hercegovini, stradalo je više od 30 osoba, a na hiljade je evakuisano iz svojih domova.

Rijeke Sava, Bosna, Drina i Vrbas nosile su sve pred sobom, a Maglaj, Doboj i Šamac nekoliko dana su bukvalno bili odsječeni od svijeta. Helikopteri i čamci bili su jedina prevozna sredstva u evakuaciji stanovnika koji su u jednom danu ostali bez ičega. Evo šta nam je tada kazao Željko Đurđić iz Doboja:

„Bilo smo u lošoj situaciji i prije ovoga, a ovo sada je nemoguće. Samo brinem za sutra, kad se probudim. Za neku budućnost - sedam dana, mjesec, godinu, je nepredvidivo“, kazao je Đurđić.

Maglaj, godinu dana nakon popolave, Foto: Arnes Grbešić

Maglaj, godinu dana nakon popolave, Foto: Arnes Grbešić

Bujice su pruzrokovale brojna klizišta, a najviše ih je bilo na području Tuzle.

„Cijeli svijet mi se srušio. Kod svoje kuće, svog rahatluka, ja sada u šatoru spavam“, ispričao nam je Eldin Zelenturović.

„Joj Bože, svi viču dobro je, neka je živa glava, jeste to najvažnije, ali kako ću ti živu glavu izdržavati i hraniti, od čega“, pitala se tada Nevenka Đurić.

Vlast spavala, građani izbrisali granice

No, ono što je građane najviše pogodilo je nemar bosanskohercegovačkih vlasti koje su potpuno zakazale. Nakon sedam dana od početka poplava, reagovala je državna vlast. Dok su se ljudi borili za goli opstanak, državna garnutura nije našla za shodno da proglasi vanredno stanje, pa je Bosna i Hercegovina bila jedina zemlja u kojoj je tadašnji premijer Vjekoslav Bevanda kazao kako za to nema uslova.

Ništa bolje nisu bile ni entitetske vlasti. Ostaće upamćena izjava tadašnje i sadašnje predsjednice Vlade RS-a Željke Cvijanović da su nadležni znali da će do poplave doći nekoliko dana ranije, ali da im opštine nisu poslale prijedloge kako riješiti situaciju.

Maglaj, godinu dana nakon poplave Foto: Arnes Grbešić

Maglaj, godinu dana nakon poplave Foto: Arnes Grbešić

„Koliko je to ljudi izradilo planove šta će raditi ako ih zadesi tako nešto? Koliko je tih ljudi poslalo svoje planove nadležnima da ih oni razmotre, odobre i da se snjima konsultuju? Koliko je to zahtjeva ispostavljeno šta su to njihove potrebe?“, pitala je premijerka.

I dok je vlast spavala, građani nisu birali načine kako pomoći jedni drugima. U tim danima nije postojala vjerska, nacionalna, ni entitetska granica. Tešanj iz Federacije BiH slao je vodu Doboju u Republiku Srpsku, a Gradačac je primio građane Šamca.

„Da nije Tešnja i njihove vode, mi bi crkli od žeđi", tvrdio je Dušanko Kitić iz Doboja.

„Prvi su došli u Šamac da nam dostave hranu primili su nas. Dobijemo pomoć, bez toga nismo“, kazala je Snježana Hadžić iz Šamca.

U tim danima bilo je i komičnih situacija. Evo šta nam je ispričao Nedžad Malićbegović iz okoline Žepča kome je bujica odnijela automobil.

„Golf trica, karavan. Nov, ništa od njega nema, ni traga ni glasa. Još smo ga svezali za drvo, da ga ne odvuče“, rekao je Nedžad.

Štete od prošlogodišnjih majskih poplava iznose oko dvije milijarde eura, a do sada je u prevenciju i obnovu, uloženo tek oko pola miliona. Zbog toga nije teško zaključiti kako se ništa nije naučilo. Vrlo malo novca je uloženo u sanaciju nasipa, metode upravljanja vodama su zastarjele, a i dalje se uništava prirodni tok rijeka.

  • 16x9 Image

    Dženana Karabegović

    Diplomirani žurnalista. Od 1999. prelazi iz Tuzle u Sarajevo, gdje u bh. dopisništvu RSE počinje raditi kao novinarka. Obrađuje političke teme, uređuje i vodi radijske emisije i urednica je magazina TV Liberty.

XS
SM
MD
LG