Dostupni linkovi

logo-print

Godina nakon velikih protesta u BiH: Ne da nije bolje, nego je i gore


Godinu nakon velikih građanskih protesta u Bosni i Hercegovini, skoro ništa se nije promijenilo. Socio-ekonomska slika države gora je nego što je to bilo godinu ranije, kažu neki od učesnika februarskih demonstracija i plenuma formiranih nakon njih. Prošlogodišnji protesti upravo su počeli kao borba za radnička prava, protiv korupcije i pljačkaške privatizacije.

Velika stopa nezaposlenosti, sve veći broj građana koji žive na ivici siromaštva, fabrike koje se zatvaraju, propale privatizacije i korupcija i dalje su sumorna slika bh. svakodnevnice.​

Počelo je u Tuzli 5. februara. 2014. Dva dana kasnije hiljade građana u skoro svim bh gradovima izašli su građani, radnici, mladi i penzoneri. Tražili su isto:Prije godinu su obespravljeni radnici tražili upravo da se ovakva situacija u državi počne mijenjati. Bunt tuzlanskih radnika koji godinama nisu primili zaslužene plate ili onih čije su fabrike zbog nemara zatvorene, penzionera koji bukvalno nemaju šta jesti, prerastao je u veliku socijalnu pobunu koja se proširila širom države. Počelo je u srcu nekadašnje bh. industrije - Tuzli 5. februara.

“Pravo na rad, povećanje penzija, ukidanje plata ministrima i poslanicima nakon isteka mandata”, bili su samo neki od zahtjeva, koje su demonstranti slali.

Rezultat protesta bio je pad pet kantonalnih vlada, a nakon toga formiranje Plenuma građana koji su trebali biti svojevrsan korektiv vlasti, do tada neviđen u BiH. i onda je sve stalo.

Nastavili su da se bune samo tuzlanski radnici, no bez pretjeranog uspjeha. Godinu kasnije suočavaju se sa istim problemima. Oni će i u subotu izaći na proteste.

“Da stavimo samo do znanja vlastima da smo tu, da nismo stali sa protestima i da ćemo u datom momentu, kada vidimo da ne rade u interesu naroda u interesu radnika i građana, reagovati”, kaže Sakib Kopić iz sindikata Solidarnost.

Tuzla je nakon protesta dobila novu vladu, pretenciozno nazvanu vlada jedinstva, navodno ekspertnu vladu koja je trebala raditi na zahtjevima koje su postavili radnici. Skoro ništa od tih zahtjeva nije ispunjeno.

“To nije bila vlada nacionalnog jedinstva, niti ekspertna vlada, nego stranačkog jedinstva. Ja sam to u jednom trenutku nazvao ujedinjeni protiv naroda. Tu je osnovna svrha i poenta bila da se situacija iskontroliše i da se zadrže pozicije moći koje su bile dobro ugrožene nakon februarskih protesta u Tuzli. I sva ova bjesomučna borba za političke pozicije se zapravo tiče toga da ko ne bude u vlasti mogao bi u zatvor”, kaže profesor sa Pravnog fakulteta u Tuzli Zlatan Begić.

Vjeruje da ni nove vlasti neće biti sposobne da se uhvate u koštac sa nagomilanim problemima.

“Ako se oni budu bavili zahtjevima moraće poduzeti neke nepopularne mjere prema vlastitim strukturama. Jedan od osnovnih zahtjeva građana na području Tuzlanskog kantona, ali i šire, jeste da se utvrdi odgovornost ljudi koji su nas vodili u proteklih petnaest godina. Da pravna država profunkcioniše, da se tužilaštva okrenui prema onima koji su nas doveli u ovakvu situaciju. To je osnova zahtjeva. Što se tičeovih drugih zahtjeva koji su socijalno - ekonomske naravi, bojim se da tu nema kapaciteta da bi se oni tim stvarima ozbiljno bavili”, kaže Begić.

Aida Sejdić, učesnica februarskih demonstracija iz Bihaća, kaže da je situacija godinu kasnije u BiH mnogo gora. Naročito kada je riječ o privredi. Ne očekuje da će vlasti izabrane na opštim izborima u oktobru išta bitnije promijeniti.

“Neko ko je kuću rušio ne možemo od njega sada očekivati da kuću i gradi. Oni koji su sada na vlasti doveli su ovu zemlju u stanje u kojem jeste. Ništa od njih bolje ne možemo očekivati samo gore. To su obični finansijko-politički moćnici, ljudi koji se brinu samo o svom interesu i interesu svojih porodica, partija i njihovih porodica”, navodi ona.

Ines Tanović učesnica sarajevskog Plenuma podsjeća da skoro nijedan od tadašnjih zahtjeva demonstranata nije ispoštovan. Na pitanje očekuje li nešto od nove vlasti odgovara:

“Mislim da njihova vlast neće trajati dugo, pogotovo ako krenu u smjeru u kojem su krenuli. Odnosno nisu krenuli nego nastavljaju da jašu kako su jahali. Očekujem da će građani sigurno kazniti takvo ponašanje, jer nakon dvadeset godina to je krajnje bezobrazno, pretjerano i bahato”, kaže ona.

7. februara prošle godine, sjeća se i Edin Vejzović, jedan od učesnika demonstracija u Mostaru. Mostarci će i u subotu izaći na proteste, kako bi obilježili godišnjicu protesta i skrenuli pažnju da situacija u državi ništa nije bolja.

“Svi mi koji smo svakodnevno u februaru prošle godine izlazili na demonstracije, svjedoci smo da se od tada nije mnogo toga promijenilo”, kaže on.

  • 16x9 Image

    Marija Arnautović

    U novinarstvu od 1998, a od 2004. novinar-reporter i urednik vijesti u sarajevskom birou RSE i urednica i voditeljica magazina TV Liberty.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG