Dostupni linkovi

logo-print

Globalna percepcija: BiH kao brend na začelju liste


Sebilj na Baščaršiji, jedan od simbola Sarajeva

Sebilj na Baščaršiji, jedan od simbola Sarajeva

Prema izvještaju The Country Brand Indexa o državama koje su same po sebi brend, Bosna i Hercegovina zauzela je 82. mjesto između 118 zemalja svijeta. Pri izradi izvještaja uzimala se „globalna percepcija,“ odnosno ono što ljudi vežu za jednu državu, kao naprimjer sistem vrijednosti, kvaliteta života ili poslovni ambijent.

Marketinške stručnjake to uopšte ne čudi, jer bh. vlasti nemaju viziju o brendiranju države, a pozitivni primjeri su uglavnom rezultat stihijskog djelovanje, a ne osmišljene strategije.

Na pitanje šta sve Bosna i Hercegovina može ponuditi svijetu, čini se lako je odgovoriti: čistu i prelijepu prirodu, bogato kulturno-historijsko nasljeđe, dobru kuhinju i gostroprimstvo.

Da li je BiH zemlja koju je vrijedno posjetiti, u njoj poslovati, živjeti i raditi - pitanje je imidža. Sarajlije smatraju da BiH nije uradila gotovo ništa da se pozitivno predstavi svijetu:



Poznati bh. muzičar i nekadašnji bh. predstvanik na Evroviziji, Elvir Laković Laka, kaže da stranci u BiH ne ulažu, ali uživaju u njenim ljepotama:

„Ne znaju ljudi kako je ovdje živjeti lagano. Stvoren je imidž, preko političara se gleda. Kad dođu stranci ovdje po gradu, više dođu radi opuštenijeg života, a ne radi ulaganja.“

Autorica knjige „Imidž BiH“ Jasna Duraković smatra da je na izgradnji pozitivne slike treba raditi sistematski i imati osmišljenu strategiju, koju, nažalost, BiH nema.

„Taj imidž nije uvezan, nije poentiran, uopšte nije predstavljen u adekvatnoj formi. Nedostaju subjekti na nivou države. Država ne radi ništa na tome, a država je izvršni producent toga što treba da se napravi“, ocjenjuje Jasna Duraković.

Bosna i Hercegovina je zaboravila ono od čega može praviti brand i toga su svi svjesni, mišljenje je novinara i književnika Ahmeda Burića.

„Mi nemamo odnos prema vlastitoj kulturi da bismo je mogli širiti dalje. Vi, ako hoćete da budete uvažavani, morate prvo sami sebe da uvažavati - očistiti ulice, napraviti fasade, napraviti mogućnost da ljudi vide rimske i antičke spomenike, paziti na stećke, imati muzej otvoren - a vi to nemate, jer jedna četvrtina voznog parka Vijeća ministara se ulaže u kulturu, a iz kulture narasta imidž, brend“, kaže Burić.

Kako osim rata, Den Haga i ratnih zločinaca, Bosna i Hercegovina može poslati pozitivnu sliku svijetu kada je zemlja siromašna i politički nestabilna. Imidž zemlje se gradi godinama.

Pojednični primjeri uspješne promocije, poput spotova „Engoy life“ od prije nekoliko godina, ne mogu popraviti sliku koju BiH ima u svijetu. Osmišljene strategije nema, a teško je očekivati da oni koji bi trebali biti nosioci izgradnje imidža države, uopšte brinu o tome.

„Ta stvar im je vjerovatno zadnja na pameti – kakav crni imidž? Nikom od njih ovdje ne pada na pamet imidž. A naravno da bi se moglo nešto učiniti, ne samo promocijom. Više od tih spotova je potrebno mijenjati stvarno stanje - znači šta stvarno mijenja imidž“, kažer ukovodilac katedre za marketing na sarajevskom Ekonomskom fakultetu Muris Čičić.

Za svaku zemlju je važno, radi ekomoskog prosperiteta, da ima dobar imidž. Svi parametri koje je The Country Brand Indexa uzeo u obzir, u BiH su loši.

Životni standard građana je najniži u regionu, investitori zaobilaze zemlju, a oko 60 posto mladih želi je napustiti. Kako u takvoj situaciji građani vide mogućnost izgradnje pozitivne slike o BiH?

  • 16x9 Image

    Aida Đugum

    Nakon iskustava u printanim i elektronskim medijima, uključujući BH Radio 1, u maju 2007. pridružila se ekipi RSE, gdje obavlja poslove novinara-reportera za radijski program i emisiju TV Liberty.

XS
SM
MD
LG