Dostupni linkovi

logo-print

Kakve veze ima ekonomija sa kulturom i igrom? Odlučujuće, kažu učesnici Miločerskog razvojnog foruma koji su razgovarali o globalizaciji, kulturi i novim biznisima. Jer, više od resursa jednog društva, kultura je ta koja odredjuje njegov razvoj, kreativnošću i idejom homo ludensa - čovjeka igre.

U samoj ekonomskoj nauci se ne mogu naći činioci razvoja, jer ako se žele razumjeti njegovi pokretači, moraju se proučiti i druge naučne discipline: politikologija, politička filozofija, sociologija i socijalna psihologija. Treba razumjeti kulturu jednog društva da bi se razumio doseg njegovog razvoja, smatra ekonomista Ljubomir Madžar. "Nije važno koliko ljudi imaju resursa na raspolaganju, već što sa njima da čine. To opredjeljuje ekonomsku budućnost jednog društva. A to što čine zavisi prije svega od institucija, jer one opredjeljuju motivaciju što i kako će ljudi raditi sa onim što imaju."

Homo economicus, homo politicus i homo ludens - o tome je govorio teoretičar kulture Ratko Božović, koji očekuje da će vrijeme homo ludensa-čovjeka igre-tek doći.
"Globalizacija dovodi u pitanje svoju suštinu, svoju supstancu i viziju ukoliko ne razumijemo kulturu. Globalna civilizacija bez kulture djeluje sporno. Ovo je utopijska tema i ja bih je mogao nazvati 'Čekajući homo ludens'. Možemo je nazvati i 'Igra ili ništa'. Kad nema igre, onda nema ništa."

Vrijeme homo ludensa, čovjeka igre i kreacije koji pokreće ekonomiju tek dolazi jer naša kultura ne pogoduje stvaranju čovjeka ideje. Profesor Madžar navodi primjere Singapura, Tajvana ili donedavno Hong Konga koji nemaju čak ni dovoljno prostora za normalno funkcionisanje.Ipak, njihe kulture su stvorile ekonomska čuda. S druge strane su resursno bogate zemlje koje i pored toga ostaju nerazvijene. Na pitanješto ometa ekonomski razvoj na području regije, adžar odgovara - kultura, odnosno naš odnos prema uspjehu.

"Preovlađuju stavovi zavisti, mržnje, netolerancije, netrpeljivosti prema onima koji se u poslovnom smislu uzdignu.Odmah okolina postavlja pitanje njegovog pvog miliona, jer čim je uspješan u biznisu mora da je nemoralan,mora da je nekoga orobio, ili pokrao, ili prevario. To je prokletstvo naše kulture, to neprihvatanje nečijeg uspjeha, i nerazmijevanja da kad Marko uspije, i Peta i Pavle pored njega imaće neku vajdu".

A na pitanje ko može izbaviti društvo iz ekonomskog ponora u kojem su države regiona, Madžar dogovara:" Samo ti poslovni ljudi. Ali, ne može! Da bi oni došli do izražaja, moraju da imaju neku političku podršku. ili u najmanju ruku da ih politika u tome ne ometa. Kakva je situacija kod nas? Naveći broj glasova ćete dobiti ako udarite po nekom poslovnom čovjeku. Vlast u Srbiji je na tome dobila onaj prvi politički zamah od koga i sada živi. To je problem: biračko tijelo radi protiv samoga sebe".

A da bi društvo radilo u sopstvenu korist, svako treba da učini mali korak na njegovom mijenjanju, veli raniji političar, sada profesor menadžerske informatike Velimir Srića. "Ja svojim studentima kažem da su dvije filozofske misli posebno vrijedne, prva je ona Ajnštajnova da nema ničeg praktičnijeg od dobre teorije. Zato je moja druga omiljena filozofska misao ona Marksova, a to je teza o Fojerbahu da su filozofi do sada objašnjavali svijet, a stvar je u tome da ga treba promijeniti."

  • 16x9 Image

    Jasna Vukićević

    Dopisnica RSE od 1999. godine. Sarađivala sa više crnogorskih i regionalnih medija. Po obrazovanju profesorica engleskog jezika i književnosti.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG