Dostupni linkovi

logo-print

Glavni tužilac ne želi uz sebe partijsku marionetu


Odbor za politički sistem, pravosuđe i upravu

Odbor za politički sistem, pravosuđe i upravu

Osnovni uslov za konkretan početak borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije u Crnoj Gori je efikasan rad Vrhovnog državnog tužilaštva i specijalnog tužioca za organizovani kriminal i korupciju. Tim povodom je nastavljena polemika između vrhovnog državnog tužioca Ivice Stankovića i predstavnika Vlade o tome ko treba da izabere specijalnog tužioca za organizovani kriminal.

Ko treba da izabere glavnog specijalnog tužioca i ko treba da bude odgovoran za njegov rad je tačka sporenja između vrhovnog državnog tužioca Ivice Stankovića i Vlade Crne Gore koja je predložila mehanizam za izbor specijalnog državnog tužioca.

Podsjetimo, vrhovni državni tužilac je osporio zakonsko rješenje prema kojem bi mogao da bude nametnut specijalni tužilac u kojeg Stanković neće imati povjerenje.

Zato je Stanković kao glavni tužilac zatražio veći uticaj na izbor specijalnog tužioca koji će biti imun na spoljne, a posebno političke pritiske. Stanković je u prethodnoj raspravi najavio mogućnost otvaranja krupnih slučajeva korupcije:

„Pretpostavka je da će biti možda pokretanja postupaka protiv ličnosti koje imaju moć, i vjerovatno postoje razni motivi i pobude da bude obezvrijeđena možda uloga glavnog specijalnog tužioca, odnosno vrhovnog državnog tužioca. Ne bih želio da na mjesto glavnog specijalnog tužioca dođe neko ko je marioneta, ko je poslušan, onaj ko bi bio spreman da podliježe pritiscima, ko bi osluškivao dnevnu politiku, onaj ko ima kompleks od zakonodavne i izvršne vlasti“, konstatovao je Stanković.

Zato je u raspravu o izboru specijalnogtužioca uzeo učešće uzeo i sam ministar pravde Duško Marković koji je branio predlog zakona o specijalnom tužilaštvu i ovako prokomentarisao primjedbe koje su došle iz Tužilačkog savjeta i Vrhovnog državnog tužioca:

Duško Marković

Duško Marković

„Ali sam osjetio neku žuč koja izvire negdje iz utrobe zemlje, kao da neko ovdje nešto želi nekom da uskrati, da podvali, da podmetne. Dajte da to što prije otklonimo, da ne bi ušli u tu opštu zavjeru iza koje stoji Vlada. Naša je želja bila da slijedimo onaj princip koji nam je dala Venecijanska komisija, a sada ću vam ga pročitati da ne mislite da mi to radimo u nekim tajnim sobama sa zamračenim staklima.“

Represija nedovoljna

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković je podsjetio na negativne ocjene iz izvještaja o napretku a koji se odnose na probleme u oblasti borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije. Stanković je rekao da represija nije dovoljna za borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala:

„Represija jeste jedna od poluga za suzbijanje kriminala, ali nije opredjeljujuća. Treba utvrditi ko kanališe organizovani kriminal i na koji način i onda se uključiti u borbu. Moramo se zabrinuti kada vidimo podatke koji su u izvještaju o napretku. Negdje oko 50% prijava podnosi policija, a ostalih 50% nevladine organizacije i građani. Moramo aktivirati i inspekcijske organe. Moramo mijenjati svijest u okviru same državno tužilačke organizacije“, poručio je Stanković.

Ministar Duško Marković je tvrdio da vrhovni državni tužilac ima veliki uticaj na izbor specijalnog tužioca:

„A Vrhovni državni tužilac, kao predsjednik Tužilačkog savjeta, ima neotuđivo i neprikosnoveno pravo da kaže ovaj je po meni najbolji, a za ovog, ako ga neko drugi predlaže, ne odgovaram“, naglasio je Marković.

Ivica Stanković, foto: Savo Prelević

Ivica Stanković, foto: Savo Prelević

Stanković je insistirao na rješenju da vrhovni državni tužilac ima veći uticaj na izbor glavnog specijalnog tužioca za organizovani kriminal, odnosno da ne bude preglasan prilikom izbora u Tužilačkom savjetu:

„Znači, sve ove primjedbe ne treba shvatiti kao upućivanje kritike Vladi, nego u cilju reforme pravosudnog sistema“, naveo je Stanković.

Predstavnici opozicije su dali podršku tužiocu Stankoviću da ima veći uticaj u izboru prvog saradnika i optužili Vladu da i dalje želi da održi političku kontrolu nad tužilaštvom.

„Na osnovu analize zakona i ukazanih spornih mjesta, ja mogu da zaključim da je Vlada tako pažljivo i sistematično radila na izradi ovih zakona, sa ciljem da omogući nastavak neefikasnog rada tužilaštva, da održi mehanizme kontrole nad ovom institucijom i da uspostavi još snažnije mehanizme zaštite tužilaca koji su ovoj vlasti lojalni a nisu efikasni u svom radu", konstatovao je poslanik DF Vladislav Bojović.

  • 16x9 Image

    Srđan Janković

    Nakon rada u pisanim i elektronskim medijima u Srbiji, Beograd napušta 1999. nakon gašenja ovih medija zbog pritiska tadašnjeg režima i ubistva novinara Slavka Ćuruvije. Na RSE radi od novembra 1999. godine.

XS
SM
MD
LG