U rubrici Radija Slobodna Evropa „Glasom mladih“ bavimo se mladima u regiji, njihovim željama, težnjama i problemima. Svake nedjelje govorimo o mladim uspješnim ljudima, onima kojima se još uvijek nije pružila prilika da svoje talente pokažu na pravi način ali i onima koji su spremni mijenjati svijet u kom žive.
Ove nedjelje govorimo o pojavi koja je proteklih godina tema žestokih diskusija, osuda, ali i sa velikim brojem poklonika, a to je turbo folk, muzički pravac nastao krajem 80-tih godina na ovim prostorima, a i danas ima veliki broj publike, osobito među mladima. Jednu od definicija ove pojave dao je crnogorski pjevač Rambo Amadeus.
„Folk je narod, turbo je sistem ubrizgavanja goriva, pod pritiskom u cilindar motora sa unutrasnjim sagorijevanjem. Turbo folk je gorenje naroda, svako pospješivanje tog sagorijevanja je turbo folk, razbuktavanje najnižih strasti kod Homo sapiensa. Muzika je miljenica svih muza, harmonija svih umjetnosti, turbo folk nije muzika, turbo folk je miljenica masa, kakofonija svih ukusa i mirisa“
Pitali smo mlade što vide u toj glazbi, da li ona utječe na njihov stil oblačenja, razmišljanja, da li određuje njihovo društvo ili mjesta za izlaske?
U Crnoj Gori, slušanje takozvanih 'cajki' nekada je stvar osobnog ukusa, a nekada samo potreba da se pojedinac prilagodi ukusu većine i općeg trenda koji već duže vrijeme vlada regijom, rekli su mladi sa kojima je razgovarala Lela Šćepanović.
Mladi su turbofolku izloženi od malih nogu, kažu u Banjaluci. Šta je primamljivo u toj muzici, i kako taj žanr utječe na slušatelje, odgovaraju mladi sa kojima je razgovarao Gojko Veselinović
Turbofolk ni u Srbiji od svog nastanka nikad nije imao problem sa manjkom publike. Naprotiv, društvene okolnosti i politički sustavi se mijenjaju, stigle su nove tehnologije pomoću kojih je muzika svih žanrova dostupna velikom broju ljudi, ali ovaj muzički pravac i danas ima svoje vjerne fanove. Naš reporter Dušan Komarčević je na beogradskim ulicama popričao i sa onima koji uživaju u melodijama turbofolka, ali i sa onima koji imaju drugačiji muzički ukus.
Nezaposlenost – najveći problem mladih u BiH
Pronalazak posla godinama je vodeći problem mladih u BiH. Statistike upozoravaju da je i dalje nezaposleno više od 60 posto mladih, pa sve više njih jedini izlaz vide u napuštanju BiH. Istovremeno, kako prenosi Marija Augustinović, mogu se čuti upozorenja da je, uz potrebu usklađivanja obrazovne politike sa potrebama tržišta rada, potrebno i da mladi ulažu više u vještine i sposobnosti, pa i prekvalifikaciju, kako bi postali poželjni poslodavcima.
Na najpoznatijem portalu za traženje posla u BiH trenutno je objavljen gotovo isti broj oglasa za kuhare i elektro i mašinske inžinjere. S druge strane, dok se povećava broj mladih zainteresiranih za diplomu kuhara, uvjeti u mnogim srednjim školama u BiH su katastrofalni, a nastavni planovi i programi ne idu u korak s vremenom, kažu sagovornici Arnesa Grbešića
Udruženje Balkanac okuplja mlade iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Srbije. Ideju za njegovo osnivanje imao je Nemanja Cvetković, student iz Beograda. Sa ekipom studenata koju je okupio u gradovima regije snimio je i film, gdje je istraživao, koliko su mladi opterećeni predrasudama na ovim prostorima, zbog čega ih napuštaju i što su im želje. Sa Nemanjom i njegovim kolegama iz Sarajeva i Zagreba razgovarao je Ivan Katavić
'ATHARON: Početak – Exordium'
U Američkom kutku u Tuzli, upriličena je promocija knjige 'ATHARON: Početak – Exordium', autora Argenta Helliona. Nikola Kojić iz Doboja, čovjek koji stoji iza ovog pseudonima, govorio je o svojoj prvoj od pet knjiga epske fantastike koja će sugurno naći put do mladih čitatelja, jer je autor svoj svijet fantastike pretvorio u realni. Knjiga je objavljena i na engleskom jeziku te će uskoro njene promocije biti predstavljene i u drugim zemljama. Sa Nikolom Kojićem razgovarala je Maja Nikolić.
Facebook Forum