Dr Halid Genjac, predsjednik Komisije za evropske integracije Skupštine BiH govori o razlozima kašnjenja Bosne i Hercegovine na evropskom putu, o tome zbog čega reforme nisu na prvom mjestu političkog angažmana bh. lidera, te o značaju sistema koordinacije, što je jedan od zadataka iz Mape puta koja treba BiH dovesti do kandidatskog statusa.
Genjac: Može se reći da nema uopće osnova za ikakvo zadovoljstvo postignutim. Naime, što se tiče Partnerstva za BiH – istekao je rok primjene Partnerstva, veoma je nizak procenat ispunjenih prioriteta i jedan veliki broj značajnih pitanja koja uopće nisu razmatrana. Kad je u pitanju Privremeni sporazum, on je uglavnom trgovinski sporazum i on se provodi i proveo se u onom dijelu koji se tiče režima trgovine i tu uglavnom nije bilo nekih značajnih problema, ali to nisu ni neki veliki uspjesi. Što se tiče onoga što iz Privremenog sporazuma nije provedeno – to je i najznačajnije i to je i direktno vezano za Sporazum. To je program preuzimanja ACQUI-a. Onda tu dolazimo do problema Sporazuma o stabilizaciji – on još nije stupio na snagu jer nije mogao stupiti, ključni preduslovi nisu ispunjeni – to je provođenje presude Sejdić-Finci i program preuzimanja ACQUI-a, odnosno mehanizmi koordinacije. Na ova tri krupna pitanja nisu napravljeni pomaci, Sporazum nije stupio na snagu, ujedno – nismo mogli podnijeti aplikaciju za članstvo. Ova tri ključna uslova, tri ključne obaveze za koje su naši lideri preuzeli obavezu na briselskom sastanku prilikom primanja tzv. Briselske agende da će ih ispuniti, nažalost nisu postignute i nije ni bilo neke istinske posvećenosti da se ta pitanja rješavaju na kvalitetan način.
Genjac: Može se razumjeti kašnjenje kad se tiče pitanja Ustava, promjene Ustava i provođenje presude Sejdić-Finci, jer ono je opterećeno u međuvremenu i rješenjem pitanja hrvatskog zastupljivanja u organima BiH. Međutim, kad se tiče pitanja rada na uspostavljanju ili dogovoru oko efikasnih mehanizama koordinacije, tu se pokazuje da nije bilo posvećenosti procesu evropskih integracija. Naime, ja mislim da mi bez dogovora efikasnog mehanizma koordinacije i njegovog stupanja na snagu, jednostavno u evropskim integracijama ne možemo dalje zbog svih naših problema, našeg složenog sistema, razuđenosti nadležnosti na svim nivoima. Usljed svega toga, a bez mehanizma koordinacije, dosad su se obaveze izvršavale i evropska normativa preuzimala uglavnom po ad hoc principu, bez vertikalne i horizontalne koordinacije. To ne može biti uspješan put. Više je razloga da se to pitanje stavi kao ključno, važno, hitno, ali ponašanje i predstavnika entiteta i predstavnika Vijeća ministara, gdje je to onako ovlaš pokušavano, potvrđuje tezu da nije bilo istinske posvećenosti, a bez nje i upornog rada, to se neće riješiti. Pri tom imamo i problem što se iz entiteta RS pripremi ili izradi tog mehanizma pristupa na jedan prilično problematičan način, banaliziran, reduciran i ako bi se na taj način radilo, to uopće ne znači mehanizam koordinacije, već to znači sastavljanje dva entiteta ili dva pristupa, a njihovo sastavljanje, naravno, nije ni Briselu prihvatljivo.
Genjac: Mi smo izgubili vrijeme sa ovim avanturama oko promjene sastava Vijeća ministara. Godina je izgubljena na uspostavljanju Vijeća ministara, godina je izgubljena na prekompozicijama Vijeća ministara po meni – potpuno nepotrebnim. U tim turbulencijama već su izgubljene dvije godine. U svakom slučaju, narednih pola godine će sasvim sigurno biti izgubljeno na saniranju posljedica smjena ministara, tako da su apsolutno propušteni ovi najavljeni rokovi, nema nikakvih, ni teoretskih, šansi da se ti rokovi stignu. Druga stvar, u prvoj polovici naredne godine nije realno očekivati podnošenje kredibilne aplikacije.
Genjac: Razgovara se o svemu, a razgovor o evropskim integracijama dođe kao neka vrsta lažnog dekora. Pomene se to pitanje i o tome se razgovara, ali niko ili skoro niko nije istinski posvećen tome, a stanje u kojem se nalazimo u pogledu evropskih integracija pokazuje da je to tako, a dekor, kao svaki dekor, to je samo za postizanje spoljnih efekata. Istinskog bavljenja ovim pitanjem na jedan kreativan, odgovoran, uporan način evidentno nema.
Genjac: Upravo je to tako. Kod nas to još uvijek nije pitanje broj jedan, već raznoraznih efekata, nekakvih petardi, nekakvog politikantstva. To još uvijek kod nas nije centralno pitanje. Potpuno ste u pravu. Razlika u odnosu na napredak Bosne i Hercegovine i napredak zemalja u regionu zasniva se isključivo na toj dijagnozi.
RSE: Poznato je da Bosna i Hercegovina opasno kasni u ispunjavanju obaveza koje je preuzela na putu do kandidatskog statusa u EU, krše se datumi precizirani u Mapi puta, dokumentu koji su bh. lideri prihvatili u Briselu u junu 2012. i obećali da će ih ispuniti. Kako vi, gospodine Genjac, vidite trenutnu situaciju, ima li ikakvog „svjetla na kraju tunela“?
Genjac: Može se reći da nema uopće osnova za ikakvo zadovoljstvo postignutim. Naime, što se tiče Partnerstva za BiH – istekao je rok primjene Partnerstva, veoma je nizak procenat ispunjenih prioriteta i jedan veliki broj značajnih pitanja koja uopće nisu razmatrana. Kad je u pitanju Privremeni sporazum, on je uglavnom trgovinski sporazum i on se provodi i proveo se u onom dijelu koji se tiče režima trgovine i tu uglavnom nije bilo nekih značajnih problema, ali to nisu ni neki veliki uspjesi. Što se tiče onoga što iz Privremenog sporazuma nije provedeno – to je i najznačajnije i to je i direktno vezano za Sporazum. To je program preuzimanja ACQUI-a. Onda tu dolazimo do problema Sporazuma o stabilizaciji – on još nije stupio na snagu jer nije mogao stupiti, ključni preduslovi nisu ispunjeni – to je provođenje presude Sejdić-Finci i program preuzimanja ACQUI-a, odnosno mehanizmi koordinacije. Na ova tri krupna pitanja nisu napravljeni pomaci, Sporazum nije stupio na snagu, ujedno – nismo mogli podnijeti aplikaciju za članstvo. Ova tri ključna uslova, tri ključne obaveze za koje su naši lideri preuzeli obavezu na briselskom sastanku prilikom primanja tzv. Briselske agende da će ih ispuniti, nažalost nisu postignute i nije ni bilo neke istinske posvećenosti da se ta pitanja rješavaju na kvalitetan način.
RSE: Još uvijek nema amandmana na Ustav, a nije sačinjen ni mehanizam koordinacije, što je takođe obaveza iz Mape puta koju je trebalo ispuniti do kraja oktobra 2012.
Genjac: Može se razumjeti kašnjenje kad se tiče pitanja Ustava, promjene Ustava i provođenje presude Sejdić-Finci, jer ono je opterećeno u međuvremenu i rješenjem pitanja hrvatskog zastupljivanja u organima BiH. Međutim, kad se tiče pitanja rada na uspostavljanju ili dogovoru oko efikasnih mehanizama koordinacije, tu se pokazuje da nije bilo posvećenosti procesu evropskih integracija. Naime, ja mislim da mi bez dogovora efikasnog mehanizma koordinacije i njegovog stupanja na snagu, jednostavno u evropskim integracijama ne možemo dalje zbog svih naših problema, našeg složenog sistema, razuđenosti nadležnosti na svim nivoima. Usljed svega toga, a bez mehanizma koordinacije, dosad su se obaveze izvršavale i evropska normativa preuzimala uglavnom po ad hoc principu, bez vertikalne i horizontalne koordinacije. To ne može biti uspješan put. Više je razloga da se to pitanje stavi kao ključno, važno, hitno, ali ponašanje i predstavnika entiteta i predstavnika Vijeća ministara, gdje je to onako ovlaš pokušavano, potvrđuje tezu da nije bilo istinske posvećenosti, a bez nje i upornog rada, to se neće riješiti. Pri tom imamo i problem što se iz entiteta RS pripremi ili izradi tog mehanizma pristupa na jedan prilično problematičan način, banaliziran, reduciran i ako bi se na taj način radilo, to uopće ne znači mehanizam koordinacije, već to znači sastavljanje dva entiteta ili dva pristupa, a njihovo sastavljanje, naravno, nije ni Briselu prihvatljivo.
RSE: Kako vidite razvoj situacije u narednih nekoliko mjeseci? Decembar, kao mogući rok za podnošenje zahtjeva za članstvo u EU, očigledno će biti nedostižan; naredni rok je juni.
Genjac: Mi smo izgubili vrijeme sa ovim avanturama oko promjene sastava Vijeća ministara. Godina je izgubljena na uspostavljanju Vijeća ministara, godina je izgubljena na prekompozicijama Vijeća ministara po meni – potpuno nepotrebnim. U tim turbulencijama već su izgubljene dvije godine. U svakom slučaju, narednih pola godine će sasvim sigurno biti izgubljeno na saniranju posljedica smjena ministara, tako da su apsolutno propušteni ovi najavljeni rokovi, nema nikakvih, ni teoretskih, šansi da se ti rokovi stignu. Druga stvar, u prvoj polovici naredne godine nije realno očekivati podnošenje kredibilne aplikacije.
RSE: Zbog čega pitanja evropskih integracija nisu na prvom mjestu političkih razgovora u BiH?
Genjac: Razgovara se o svemu, a razgovor o evropskim integracijama dođe kao neka vrsta lažnog dekora. Pomene se to pitanje i o tome se razgovara, ali niko ili skoro niko nije istinski posvećen tome, a stanje u kojem se nalazimo u pogledu evropskih integracija pokazuje da je to tako, a dekor, kao svaki dekor, to je samo za postizanje spoljnih efekata. Istinskog bavljenja ovim pitanjem na jedan kreativan, odgovoran, uporan način evidentno nema.
RSE: Zato smo tu gdje jesmo - daleko iza susjeda kojima su evropske integracije, za razliku od BiH, nacionalni interes.
Genjac: Upravo je to tako. Kod nas to još uvijek nije pitanje broj jedan, već raznoraznih efekata, nekakvih petardi, nekakvog politikantstva. To još uvijek kod nas nije centralno pitanje. Potpuno ste u pravu. Razlika u odnosu na napredak Bosne i Hercegovine i napredak zemalja u regionu zasniva se isključivo na toj dijagnozi.
