Dostupni linkovi

logo-print

Gjenero: BiH jedan od ključeva nastavka procesa proširenja Evropske unije


Davor Gjenero

Davor Gjenero

BiH je očekivanju da se aktivira Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju koji je s EU potpisan još 2008. godine. To je odgovor evropske zajednice na usvajanje izjave kako je BiH spremnaprovesti ekonomske i socijalne reforme.

Politički analitičar iz Zagreba, Davor Gjenero govori o tome koliko je izvjesno da će izmjenjeni pristup Unije prema BiH biti uspješan, te zbog čega se javio sukob na relaciji Dodik - Ivanić.

RSE: Gospodine Gjenero, kako ocjenjuje spremnost Bosne i Hercegovine da konačno započnepomjene u korist svoje budućnosti, i Evropske unije u odnosu prema Bosni i Hercegovini?

Gjenero: Do pred nekoliko mjeseci, do pred godinu dana, bili smo u dramatičnoj situaciji. U Evropskoj uniji nitko nije ozbiljno shvaćao evropsku perpektivu Bosne i Hercegovine, a uvjeti koji su bili postavljeni za napredak BiH u institucionalnom dijalogu bili su definirani tako da donosilac političkih odluka nije ni znao o čemu se radi. Kad danas pitate visoke funkcionare Evropske unije što znači, recimo, presuda 'Sejdić-Finci', čije ispunjenje se smatra ključnim za napredak Bosne i Hercegovine u dijalogu s EU, oni vam uglavnom neće znati o čemu se radi. Većina od njih ne razumije pitanje, većina od njih ne razumije problem. Korak u promjeni klime prema Bosni i Hercegovini učinila je profesorica Vesna Pusić, trenutno hrvatska ministrica vanjskih poslova, svojim dobrim prijedlogom individualnog pristupa EU Bosni i Hercegovini, ona ga je nazvala 'taylor made'. To je na neki način i osnova britansko-njemačke zajedničke inicijative.

RSE: Prethodna vlast nije uspjela utvrditi tzv.efikasan mehanizam koordinacije koji je jedan od uslova za kandidatski status. Sudeći prema trenutnoj polemici između predsjedavajućeg bh. Predsjedništva, Mladena Ivanića, i predsjednika RS-a Milorada Dodika, izgleda da će to i dalje biti težak problem. Čini se da su (ponovo) lokalne nesuglasice ugrozile evropsku ideju i proces pridruživanja?

Gjenero: To nisu lokalne nesuglasice. To su duboke strateške nesuglasice. Već činjenica da se gospodin Ivanić našao u Predsjedništvu BiH, znači, po mom mišljenju, veliki napredak za Bosnu i Hercegovinu. Prvi puta se, nakon dugo vremena dogodilo da ta je ntitet nije u izvjesnom smislu politički jedinstven.

Sukob Ivanić – Dodik

Predsjedavajući Predsjedništva BiH, Mladen Ivanić je predložio jednostavniji mehanizam koordinacije među različitim nivoima vlasti u izvršavanju obaveza na putu približavanja EU. Ključno je da bi u slučaju nepostojanja konsenzusa konačnu odluku donosio predsjedavajući Vijeća ministara zajedno sa dva zamjenika ili Predsjedništvo BiH.

Iako je Ivanić objasnio da je isključivo mislio na kantone u Federaciji koji mogu blokirati evropski put, a ne na entitete, predsjednik RS Milorad Dodik je izjavio kako je Ivanićev prijedlog neprihvatljiv za RS .

“Mehanizam koordinacije, na način kako je plasirao predsjedavajući Predsjedništva Ivanić, vodi centralizaciji odlučivanja na nivou BiH i prenošenju izvornih nadležnosti RS na nivo BiH” ističe Dodik. Ivanić je odgovorio kako je uvjeren da je predloženi mehanizam koordinacije koristan za Republiku Srpsku, te da će nastaviti da insistira na tom prijedlogu.

Dodik sada brani, s jedne strane, svoju političku poziciju, nastoji ograničiti utjecaj Predsjedništva kako bi obranio svoj osobni utjecaj, a smanjio Ivanićev. To je sasvim logička politička borba, to je sasvim logično i do neke mjere legitimno sukobljavanje dviju političkih ambicija. Međutim, tu se ne radi samo o zaštiti nekih lokalnih interesa, nego se radi i o tome da dio političke klase, koju, između ostalog, i gospodin Dodik predstavlja, nastoji očuvati status quo, nastoji očuvati postojeće stanje i spriječiti ono što je napredak za građane Bosne i Hercegovine. Upravo zbog toga i jest važno da građansko društvo, mediji i akademska zajednica, u ovom procesu približavanja Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji dobiju veći ponder, veći utjecaj, kako bi se lakše lomili otpori te okoštale strukture unutar političke klase.

RSE: Ekonomske i socijalne reforme, su sada prioritet na putu Bosne i Hercegovine u članstvo, umjesto političkih, kako je to do sada bilo. Da li je to dobar poredak prioriteta?

Gjenero: Ja se jako bojim da će se vrlo uskoro Evropska unija morati vratiti jednom drugom prioritetu, a to je geopolitički prioritet. U tom smislu će Bosna i Hercegovina za Evropu postati još važnijom nego što je sada. Bosna i Hercegovina jest jedan od ključeva nastavka procesa proširenja Evropske unije. Strašno važno bi bilo konsolidirati Bosnu i Hercegovinu i tu pokrenuti proces. Tada bismo bili sigurni da bi taj proces na cijelom području Balkana ili bivše Jugoslavije, mogao biti stabilan, održiv, predvidiv. Redukcija na jedno pitanje nikad nije rješenje. Ti redukcionistički modeli uvijek previđaju realan život, i taj realan život zapravo izbacuju s prljavom vodom iz sustava. To je uvijek vrlo, vrlo opasan način gledanja na procese. Nekoliko je čvrstih činjenica: da Evropsku uniju potresa svojevrstan umor od proširenja. Drugo je da je još uvijek neizvjesno na koji način će se odvijati odnosi između Evropske unije i Rusije. I treće, još uvijek je neizvjesno na koji način će se u tom obliku konfliktne suradnje između Evropske unije i Rusije na kraju ponijeti Srbija. Ta odluka Srbije u velikoj će se mjeri reflektirati i na poziciju gospodina Dodika i vlasti u manjem bh. entitetu. To su sve još uvijek, zapravo, nepoznanice, na ta pitanja još uvijek ne možemo s pouzdanjem odgovoriti, a čini mi se, da se do neke mjere donosioci političkih odluka u Evropskoj uniji premalo bave.

RSE: Prema ovom što kažete, Bosna i Hercegovina je i dalje jedan od ključnih faktora stabilnosti regije ali sada i Evrope.

Gjenero: Sasvim sigurno. Za regiju je Bosna i Hercegovina uvijek bila ključ. To se u proteklom razdoblju do neke mjere zapostavljalo i zaboravljalo. A kad govorimo o geopolitičkim odnosima u Evropi, onda imate samo dva ključa, i to su oni ključevi iz tradicionalne geopolitike – sjeverni i južni Balkan. Ovo 'sjeverni Balkan' se misli figurativno, to je u ovom slučaju prostor Baltika, a ovaj južni, pravi Balkan, je trenutno taj koloplet odnosa Bosne i Hercegovine, Srbije, Kosova, ali i Makedonije.

RSE: BiH sada ima novi pristup procesu približavanja, zahvaljujući tome štosu britansko-njemačku inicijativu usvojili ministri vanjskih poslova zemalja članica. Očekuje se, uslovno rečeno široki pokret na tom planu, ali u BiH još uvijek su evropski poslovi u uskom krugu – i to isključivo političkom, i neuspješnom.

Gjenero: Čini mi se, najveći problem koji Bosna i Hercegovina ima jeste deficit njenih političkih elita, njene političke klase. Bosna i Hercegovina ima daleko veće kapacitete u civilnom društvu, u akademskoj zajednici, nego što ih ima unutar političke klase. Jedna od ideja tog individualnog pristupa jeste i to da se kapaciteti što ih ima građansko društvo u Bosni i Hercegovini, što ih ima akademska zajednica u BiH, iskoriste za pokretanje procesa evropeizacije građanskog društva i države u BiH. Nije postignuta ta razina da bi se politička klasa sama osvijestila da nema dovoljno znanja, dovoljno kapaciteta za vođenje tog procesa, a s druge strane, na neki način opstruira ulazak ljudi koji djeluju u građanskom društvu i akademskoj zajednici u ključne procese domaćeg donošenja političkih odluka. Čini mi se da je to proces koji sada izvana treba potpomoći Bosni i Hercegovini. Nije slučajno da se u Bosni i Hercegovini javio problem pri sastavljanju izvršne vlasti nakon jasnih izbornih rezultata.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG