Dostupni linkovi

logo-print

Gdje je ženska strana politike u BiH?


Protesti u Sarajevu, ilustrativna fotografija

Protesti u Sarajevu, ilustrativna fotografija

Više nevladinih organizacija upriličilo je u Sarajevu javnu raspravu o tome šta nude političke partije na izborima 12. oktobra. Između ostalog, razgovaralo se o načinima za osnaživanje uloge žene u političkom životu, te o njihovoj zastupljenosti na kandidatskim listama.

U dosadašnjem toku predizborne kampanje nema velikih razlika u obećanjima političkih stranaka, posebno kada je riječ o razvojnim programima, smatra ekonomska analitičarka Svetlana Cenić, jer se uglavnom daju obećanja bez pokrića:

"Što se tiče ekonomije, svi sad pričaju o ekonomiji. Na moju veliku žalost, sve je isto - ovi će mjesečno hiljadu radnih mjesta, danas slušam jednu stranku - 35.000 godišnje radnih mjesta. To je čudo jedno kako svi isto pričaju. A druga stvar je što u tim nekim ekonomskim programima, ako se to uopšte može tako nazvati, ima strahovito mnogo kolizije u samom programu neke stranke. Npr kažu zalagaćemo se za EU, to je naš prioritet, a onda ide iza toga fabrike radnicima, ili sav novac ćemo držati u državnim bankama, što nema blage veze sa nekim principima EU i načelima na kojima se temelji EU“, konstatuje Svetlana Cenić.

Građani traže promjenu a, prema mišljenju Dženane Alađuz iz udruženja INFOHOUSE, to može biti glas za ženu:

"Mislim da je i najgora žena bolja od ovoga što nas 20 godina tare. Žene parlamentarke su unaprijedile zakon o prevenciji nasilja u porodici, o zaštiti porodice. Žene što su mogle, sa ovo malo ograničenih sredstava koje nam daju, su uradile. Imaju istraživanja - više od 50 posto članstva svake stranke smo mi žene. Pa šta više treba da se probudimo? Šta više treba da se uradi nama, našim porodicama, djeci? Mi moramo početi misliti svojom glavom. Kad uđemo u onu kućicu za glasanje, samo smo mi. I to se mora jednom promijeniti. I ako je žena promjena, bolje sve nego ovo. Osamdesetih godina, u doba one vlasti koja navodno nije pazila na nas, preko 25 % izvršne vlasti su činile žene. Danas je to između 11 i 17 %, a nekad smo bile 25 posto, znači četvrtina. Eto, samo to nam treba“, smatra Alađuz.

Kakva je situacija danas podsjeća Jadranka Miličević, iz fondacije Cure:

"Od 1990. kada su nacionalne stranke preuzele voćstvo zavladao je patrijarhalni model - ženi je mjesto u kući. Veoma je zanimljivo to da se u cijeloj ovoj predizbornoj kampanji pokazalo da su žene i dalje bukvalno samo ukras.“

U prilog ovoj ocjeni, kako navodi psiholog Srđan Puhalo, ide i činjenica da žene, i kada su politici, nemaju odlučujući uticaj na donošenje odluka:

"Ja vidim da ima žena u politici koliko-toliko, ali vidim takođe da nemaju moć. A s druge strane, imate žene koje formalno imaju moć u politici. U RS-u imate nešto što je nevjerovatno - četiri, pet ministrica, premijerku, ali ja ne vidim tu žensku stranu politike. I onda se postavlja pitanje, ako uđeš u politiku koja ti pravila igre prihvataš, nazovimo ih muška ili neka ženska, i da li uopšte postoji nešto što se zove muška i ženska politika, ili način ponašanja, percipiranja i dejlovanja u politici“, ocjenjuje Puhalo.

Kao i obično pred izbore, postavlja se pitanje za koga glasati. Kakve kriterije odabrati. Analitičarka Svetlana Cenić kaže da je ipak najvažnije glasati za onog koga sutra možeš pitati šta si učinio i šta si od obećanja ispunio:

"Ja uvijek savjetujem građanima da glasaju za ličnost koju će kasnije juriti po ulici i pitati šta bi s onim predizbornim obećanjima, bilo da se radi o opštinskim bilo o opštim izborima. To je za mene najnormalnije. Ali nismo mi još navikli na to. Nismo mi navikli da stvaramo i nelagodnost našim izabranima kada izađu na ulicu jer će ih građani nešto pitati ili doći na neku javnu raspravu da ih pitaju. Ja se nadam da će se i to promijeniti - da će građani naučiti da za rukav hvataju one koje su birali“, zaključuje Svetlana Cenić.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG