Dostupni linkovi

logo-print

Iz godine u godinu raste štednja stanovništva i pada trgovina na berzama. Ukupna štednja stanovništva u BiH prošle godine iznosila je oko 8,5 milijardi maraka. Sve ovo posljedica je političke nestabilnosti i nesigurnosti građana u sistem, kažu ekonomisti

Građani u BiH više vjeruju bankama nego investiranju u hartije od vrijednosti što potvrđuje iz godine u godinu rast štednje stanovništva i pad trgovine na berzama. Ukupna štednja stanovništva u BiH prošle godine iznosila je oko 8,5 milijardi maraka. Sve ovo posljedica je političke nestabilnosti i nesigurnosti građana u sistem, kažu ekonomisti.

Prema podacima entitetskih Agencije za bankarstvo, ukupna štednja stanovništva u Republici Srpskoj zaključno sa 31. decembrom 2014. godine iznosila je nešto više od 900 miliona evra,dok je u FBiH bila oko 3,4 milijarde evra . U odnosu na 2013. godinu, štednja stanovništva u Republici Srpskoj porasla je sedam posto, a u Federaciji BiH osam posto.

Štednja u Bosni i Hecegovini raste, prema mišljenju ekonomistice Svetlane Cenić, jer su građani nesigurni u šta ulagati pa su im banke sigurnije iako su zarade neznatne.

„Jer to je proizvod političke nesigurnosti i ono što je ekonomija davno istražila, a to je da kad se povećaju nameti, obaveze, kad krene najava štednje, da građani duplo više štede nego što je očekivana ušteda. Štede pare za crne dane jer ne znaju šta će biti“, kaže Cenić.

Zbog sve veće štednje banke smanjuju i kamatne stope na depozite stanovništva.

Damir Miljević

Damir Miljević

Prosječna efektivna kamatna stopa na kratkoročne depozite stanovništa u 2014. godini iznosila je 1,12 odsto, a na oročene dugoročne depozite 3,69 odsto što je u oba slučaja za oko 0,6 posto manje nego u 2013. godini.

Iako bi trgovinom hartijama od vrijednosti mogli ostvariti veću dobit to građani ne čine jer nemaju povjerenje u njih, kaže ekonomista Damir Miljević.

„Građani nemaju povjerenje u one koji ih izdaju, odnosno u državu, zato se uzdržavaju od njihove kupovine makar po cijenu nižeg prinosa“, kaže Miljević.

Krah berze

To što građani ne žele ulagati novac u hartije, prema mišljenju ekonomiste Siniše Pepića, rezultat je loših iskustava koje su građani imali trgovinom hartijama od vrijednosti do 2007. godine kada je berza, posebno Banjalučka, bila više špekulativna nego investiciona, dok su banke s druge strane sa osiguranim depozitima do 25.000 evra stekle povjerenje građana.

„Naši građani nemaju ni kulturu trgovanja na berzi. U momentu kada je sve to bilo novo, nedostatak edukacije je bio ključni za krah berze. Građani nisu znali da prepoznaju špekulativne transakcije na berzi koje su povlačile male ulagače da kupuju akcije i vještački dižu vrijednost. Time su omogučili špekulantima ili nečasnim ulagačima da ostvare ekstra profit. Špekulanti su se na vrijeme povukli i bili su odgovorni za krah berze, a mali ulagači su imali velike gubitke“, kaže Pepić.

Prema riječima Svetlane Cenić, da bi se situacija promijenila i građani motivirali da investiraju svoj novac, potrebno je mnogo promjena u Bosni i Hercegovini

„Mora doći i do političke stabilnosti i stabilnosti u politikama. Ne može se jedno pričati, a drugo raditi i ne može se eksperimentisati sa ekonomskom politikom“, kaže Cenić.

Da bi se stvari promjenile, osnovni preduslovi su vraćanje povjerenja u sistem na svim nivoima i borba protiv korupcije, dodaje Pepić.

„Prvo i osnovno je da postoji stabilnost, da postoji sistem i da postoji povjerenje da država funkcioniše i da nije podložna koruptivnim aktivnostima. Tako da ono što se uloži u državu ili nekog drugog emitenta bude iskorišteno sa dobrim namjerama“, objašnjava Pepić.

Takođe, prema mišljenju Damira Miljevića, potrebno je uvjeriti i građane da će stvari ići na bolje a ne na gore.

„To je uslov da građani svoj novac koji su stavili sa strane stave u funkciju, bilo da povećaju potrošnju, a kroz potrošnju investicije, ili da direktno investiraju u nešto. To je zadatak države, odnosno vlasti da naprave bolji ambijent“, kaže Miljević

  • 16x9 Image

    Erduan Katana

    U periodu od 1997. do 2000. godine radio za više bosanskohercegovačkih i inostranih medija. Od 2000. godine radi u dopisnišvu RSE u Banja Luci.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG