Dostupni linkovi

logo-print

Gallup o BiH: Korupcija u biznisu široko rasprostranjena


Iz jedne od antikorupcijskih kampanja nevladinog sektora u BiH, 2011.

Iz jedne od antikorupcijskih kampanja nevladinog sektora u BiH, 2011.

Korupcija je jedan od najvećih pojedinačnih prepreka gospodarskom i društvenom razvoju. Iako se radi o globalnom problemu, zemlje u razvoju koje nemaju jako političko vodstvo pokazuju najslabije rezulate u borbi protiv korupcije.

Čak 89 postao ispitanika u posljednjem Gallupovom istraživanju ocijenilo kako je korupcija u biznisu na području BiH široko rasprostranjena.

Radi se o rezultatu koji podupire ranija istraživanja različitih međunarodnih organizacija, u kojima je korupcija označena kao jedan od najvažnijih među problemima zbog kojih Bosna i Hercegovina nije atraktivna država za strane ulagače.

Bojana iz Tuzle zastupnica je firme koja se bavi informacionim tehnologijama. Već pet godina bezuspješno se prijavljuje, odnosno aplicira sa projektima svoje firme na tendere javnih institucija. Unatoč činjenici da firma posluje sa značajnim rezultatima u velikom broju evropskih zemalja, u BiH su joj vrata i dalje zatvorena. Da su tenderi namješteni, dodaje, nije teško pretpostaviti:

„Događa se da se prilikom uzimanja tenderske dokumentacije specifikacija koja je navedena može naći na veb stranicama za firme za koje je već tender pisan, gdje su vidljivi tekstovi koji su bukvalno prepisani, specifikacije njihovih rješenja ili ponuda koje se nalaze u tenderskoj dokumentaciji - čak su i cijene formirane po zahtjevima tih firmi, gdje se vidi da je firmi namješten tender.“

Iako nije bilo direktnih zahtjeva, Bojana priznaje kako su se po pojedinim tenderima pokušala izvući određena novčana sredstva kako bi se projekat „progurao“.

U BiH godišnje se obrne oko milijardu eura u javnim nabavkama, od čega u privatnim džepovima završi 300 do 400 miliona eura.

U Bosni i Hercegovini godišnje se obrne oko milijardu eura u javnim nabavkama za raznu robu, usluge i radove, od čega u privatnim džepovima završi između 300 i 400 miliona eura, podaci su nevladinog udruženja "Tender".

Predsjednika ovog udruženja Rajka Kecmana stoga ne čudi posljednje Gallupovo istraživanje.

„Godine 2008. BiH je imala 91,89 posto otvorenih postupaka, 2010. godine BiH ima samo 38 posto otvorenih postupaka, a sve ostalo su postupci na crno - to su ogromna sredstva u pitanju“, kaže Kecman.

Problem korupcije posebno dotiče mala i srednja preduzeća. Ervan Sarvan iz Nezavisnog biroa za razvoj kaže kako se protiv korupcije danas gotovo nemoguće boriti jer je postala sistematska i u skladu sa zakonom.

„A to je ta famozna sprega između političkih elita i malih, odnosno velikih preduzeća, gdje je sve režirano unaprijed, dakle, ’politička’ preduzeća - dogovore nešto što će im na tržištu biti pogodnost i onda to pretvore u zakonodavnu inicijativu, usvoji se u parlamentu i to postane zakon, gdje se zapravo afirmišu jedna ili dvije firme“, navodi Sarvan.

Mito za kredite

Osim postupka javnih nabavki gdje privatni sektor nudi i daje mito javnom sektoru, u istraživanju koje je proveo Nezavisni biro navodi se i monopolistički tržišni položaj kompanija sa većinskim državnim vlasništvom, ali i davanje mita za, primjerice, poduzetničke kredite u bankama.

„I pored tih procedura koje su jasne, dio zaposlenika u bankama uzima po 10 posto, prema informacijama od nekih privrednika, za dodjelu kredita. To je ušlo u sve pore života i rada“, dodaje Sarvan.

Emir Đikić, foto: Midhat Poturović

Emir Đikić, foto: Midhat Poturović

Prema podacima Svjetske banke, korupcija je jedan od najvećih pojedinačnih prepreka gospodarskom i društvenom razvoju. Iako se radi o globalnom problemu, zemlje u razvoju koje nemaju jako političko vodstvo pokazuju najslabije rezulate u borbi protiv korupcije. O tome kakvo je stanje u BiH, Emir Đikić iz Transparency Internationala kaže:

„To možete vidjeti na osnovu sudskih postupaka i na osnovu pravomoćnih sudskih presuda. Za najjednostavnija djela, a to su uzimanje i primanje mita, posljednja istraživanja kažu da je bilo sedam osuđujućih pravomoćnih presuda, od kojih je pet bilo uslovnih.“

Đikić podsjeća kako je zakon o porijeklu imovine u BiH dalje samo na nivou inicijative, dok Agencija za prevenciju i koordinaciju borbe protiv korupcije u BiH ima svega četiri zaposlena. Nije optimista da istraživanja poput posljednjeg Gallupovog mogu bilo šta promijeniti:

„Nijedan od izvještaja bilo koje relevantne institucije nema velikih odstupanja, bio Svjetske banke, ERDB-a, Gallupa. Kod nas vlasti tvrde da su svi ti izvještaji falširani, lažirani, da se mi borimo, a imate najnovije dokaze o političkoj volji za borbu protiv korupcije - Agencija nema sredstava u budžetu, nema osoblja, nema usvojenu sistematizaciju već dvije i po godine, što zaista pokazuje volju i želju političara da se bore sa korupcijom. Sa strahom očekujemo jesen kada će izaći novi izvještaj Evropske komisije o napretku i novi izvještaj Transparency-a, koji će navjerovatnije opet pokazati isto“, navodi Đikić.

Priliv direktnih stranih investicija od 65 miliona konvertibilnih maraka manji je za 19,5 posto u prvoj polovini 2011. u odnosu na prošlogodišnje razdoblje.

Porezna administracija, ali prije svega korupcija, u Vijeću stranih investitora označeni su kao najvažniji među problemima zbog kojih Bosna i Hercegovina nije atraktivna država za strane ulagače.
  • 16x9 Image

    Tina Jelin - Dizdar

    Novinarstvom se počela baviti 1996. godine. Od 1998. radi za Radio Slobodna Evropa. Bila je i stalni suradnik Studija 88,  Radija101, Reuters-a. Višestruko nagrađivana novinarka.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG