Dostupni linkovi

logo-print

Gabriel Garsija Markes: Pisac koji je prevazišao okvire književnosti i kulture


Gabrijel Garsija Markez

Gabrijel Garsija Markez

U Kolumbiji je proglašena trodnevna nacionalna žalost povodom smrti dobitnika Nobelove nagrade za književnost Gabrijela Garsije Markesa koji je preminuo juče u svom domu u Meksiko Sitiju u 87. godini života. Autor brojnih književnih dela, od kojih su među najpoznaijima "Sto godina samoće" i "Ljubav u doba kolere", bio je jedan od najuticajnijih i najcenjenijih pisaca svoje generacije.

Pisac, novinar, izdavač i politički aktivista. Doprineo je tome da latinoamerička literatura dođe u centar pažnje svetske kulturne javnosti šezdesetih godina 20. veka. Smatra se najpoznatijim autorom magičnog realizma, žanra u kome se prepliću mitovi i magija sa realnošću svakodnevne egzistencije, te najpopularnijim piscem na španskom jeziku još od Servantesa.

„Ništa nisam izumeo. Ljudi uvek govore o mojoj mašti, ali ja verujem da sam užasni realista. Sve što sam izmislio, već je tamo u relanosti.“

Autor epske novele "Sto godina samoće", dobio je Nobelovu nagradu za književnost 1982. godine. Ovako je govorio 2007. na međunarodnom kongresu španskog jezika u Kolumbiji.

"Ni u najluđim snovima u danima kada sam pisao ’Sto godina samoće’ nisam mogao da zamislim da ću prisustvovati ovom događaju i objaviti izdanje u milion primeraka."

"Sto godina samoće" iz 1967. godine prodata je u više desetina miliona primeraka i prevedena na više od 25 jezika.

Heroj latinoameričkih levičara

Rodio se 1927. u gradu Arakataka, u oblasti Magdalena, a živeo uglavnom u Meksiku. Do desete godine odgajali deda i baba, koji su mu pričali maštovite priče za decu i budili u njemu maštu. Prvo delo objavio je kao đak 1947.

Poput mnogih pisaca Latinske Amerike, prevazišao je okvire književnosti i kulture. Čovek među prijateljima poznat kao "Gabo" smatran je herojem latinoameričkih levičara kao rani saveznik kubanskog revolucionara Fidela Kastra i kritičar američkog intervencionizma, od Vijetnama do Čilea.

Neka od njegovih najpoznatijih dela, uz "Sto godina samoće" i "Ljubav u doba kolere", su "Vest o jednoj otmici", "Hronika najavljene smrti", "O ljubavi i drugim demonima", „Jesen patrijarha“ i mnoge druge. Svoju poslednju knjigu, "Sećanja na moje tužne kurve" objavio je 2004. godine.

O njemu danas govori peruanski pisac Mario Vargas Ljosa:

"Umro je veliki pisac, čiji je rad dao veliki prestiž literaturi našeg jezika. Njegovi romani će ga nadživeti i nastaviti da svuda osvajaju čitaoce."

Iza Markesa ostaje impresivna filmografija, pošto je uglavnom lično adaptirao svoje romane za film, osvajajući nagrade na festivalima.

Povodom njegove smrti, kolumbijski predsednik Huan Manuel Santos proglasio je nacionalnu žalost:

"U ime vlade, u znak sećanja na Gabriela Garciu Marqueza, proglasio sam tri dana nacionalne žalosti i naredio da sve zastave na javnim institucijama budu spuštene na pola koplja. Nadamo se da će Kolumbijci ponašati isto u svojim domovima."

"Sto godina samoće i tuga zbog smrti jednog od najvećih Kolumbijaca svih vremena", napisao je kolumbijski predsednik na Tviteru.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG