Dostupni linkovi

logo-print

Funkcioneri i neprijavljivanje imovine: Samo opomena u većini slučajeva


Da li Crna Gora ima adekvatnu kaznenu politiku za funkcionere koji ne prijave svoju imovinu ili i dostave netačne podatke? Koja je najčešća kazna za one koji prekrše zakon i da li je uopšte moguće dokazati je li funkcioner prijavio svoju imovinu?

U januaru je 21 državni i lokalni funkcioner kažnjen zato što je dostavio netačne podatake u svom imovinskom kartonu Komisiji za sprečavanje sukoba interesa, a ukupna novčana kazna pred organom za prekršaje je - 1.150 eura.

Ovaj iznos, međutim, „ne zabrinjava“ predsjednika Komisije za sprečavanje sukoba interesa Slobodana Lekovića. Iako se prostom primjenom matematike dolazi do podatka kolika je prosječna visina kazne, Leković međutim, tvrdi da se prosjek novčane kazne ne može tako računati jer, kako objašnjava, „u 70 odsto slučajeva funkcioneri su kažnjeni opomenom“.

„To se ne može sabirati. Ko poznaje statistiku zna da se to ne može, to su pogrešni zaključci, ne znam ko to i kako to objavljuje tako. Treba ući u strukturu: ko je što i kolika je kazna. Imate jednu činjenicu sa kojom mi nijesmo zadovoljni, a to u dijelu presuda o za prekršaje da blizu 70 odsto presuda, a ima ih dosta, su kazne opomena. Opomena je kazna, kao što je i 100 eura kazna, kao što je i 200, 500 eura itd. Dakle, ima puno opomena, moguće tu da je kažnjeno, od ovog broja koji ste kazali u januaru možda desetak funkcionera -ostali su opomena. Za nas je to relevantno“, rekao je Leković.

Nije poznato o kojim funkcionerima je riječ, jer, shodno mišljenju Agencije za zaštitu ličnih podataka, nijesu precizirana imena funkcionera koji su kažnjeni ali je poznato da ih je osam sa državnog nivoa, a 13 lokalnih funkcionera.

Nepoštivanje zakona

Novinarka dnevnika „Vijesti“ Tina Popović, komentarišući ove podatke, kaže da su problemi u ovoj oblasti višestruki ali kao najvažniji izdvaja –„nepoštovanje Zakona“.

„Zakon jasno i strogo propisuje, a to je od nekih 800 eura do 1.500, ispravite me ako griješim. Sudovi uglavnom ne dosuđuju tu vrstu kazne i uglavnom pitaju funkcionera tokom suđenja kakvog je imovinskog stanja, čak su visoki zvaničnici prolazili sa opomenama. Dakle, problem je nepoštovanje zakona – to što organi za prekršaje doslovno ne prate ono što je propisano zakonom. Sa druge strane, možda je problem i u neusaglašenosti između dva zakona“, kaže Popović.

Slobodan Leković pojašnjava da je uloga Komisije preventivna, ali naglašava da „blaga kaznena politika tupi oštricu rada“ Komisije za sprečavanje sukoba interesa.

„Nijesmo ni mi zadovoljni. Mi bi voljeli da to bude malo oštrije i jače jer bi one bile odvraćajuće, takve kazne po našo ocjeni, bi bile odvraćajuće. To piše u našem izvješaju za Skupštinu, a Skupština je usvojila taj izvještaj, mi smo ukazali na takav jedan problem. Radimo na istom fonu, dakle po nama bi bilo potrebno da su te sankcije daleko veće u novčanom dijelu, ali vi sami znate -nezavisni su. To je posebna grana vlasti i mi nemamo na to uticaja“, kaže Slobodan Leković.

Novinarka Tina Popovićukazuje i na "poseban“ ali, kako ocjenjuje "ogroman problem“ u ovoj oblasti - a to je problem što pojedini funkcioneri svoju imovinu prebacuju na treća lica što je, kako kaže – "nemoguće dokazati“.

„I ono što je učestala pojava čak i na nepovezana lica. Znači, na ljude koji su njima prijatelji, koji su kumovi, koji nijesu u rođačkim linijama sa njima jer po Zakonu moraju prikazati imovinu i supružnika i djece. Tu se dešava taj ogroman raskorak da kad građani znaju da neki funkcioner - ima to što ima - i znaju da on koristi tu imovinu zapravo, to ne mogu da dokažu jer uvidom u podatke iz katastra ili bilo koje druge Uprave dolazimo do podataka da se ta imovina ne vodi na njih. To je jedan od ogromnih problema“, konstatuje Tina Popović.

Ona se nada i očekuje da će se „stanje popraviti početkom rada Agencije za borbu protiv korupcije, od naredne godine. Ali i sada kada su, kako kaže Popović, "nadležnosti date prelaznim zakonom Komisiji za sprečavanje sukoba interesa znatno veće“.

„Ovako sve ostaje na nekim statističkim podacima. Komisija jeste provjerila, došla je do podataka: da li neko krši ili ne krši, a u većini slučajeva ne krši Zakon jer je nemoguće dokazati da krši“, komentariše Tina Popović.

  • 16x9 Image

    Lela Šćepanović

    U radio novinarstvu od studentskih dana 1997. Sarađivala sa brojnim radio i TV redakcijama, ali se najduže zadržala, šesnaest godina, u redakciji crnogorskog Montena radija. Za Radio Slobodna Evropa, kao dopisnica iz Nikšića, radi od 2008. godine. Od januara 2014. radi u birou RSE u Podgorici.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG