Dostupni linkovi

logo-print

Fule: Sporazum evropski ključ za Srbiju i Kosovo, BiH na čekanju zbog Sejdić-Finci


Daisy Sindelar (priredio Nedim Dervišbegović)

Stefan Fule
, komesar Evropske komisije za proširenje, posjetio je u četvrtak sjedište Radija Slobodna Evropa u Pragu i u ekskluzivnom intervjuu, između ostalog, govorio o napretku zemalja regije na evropskom putu.

Fule je kazao da je od iznimne važnosti za evropske ambicije Srbije da počne sa primjenom briselskog sporazuma sa Prištinom kao i i da primjena sporazuma o normalizaciji pojačava kredibiltet Kosova kao aspiranta na članstvo.

Fule je upozorio bh. političare da odluka o početku pregovora o članstvu čeka na usvajanje presude Sejdić-Finci i da je sve u njihovim rukama. Što se tiče Makedonije, evropski diplomata je kazao da pozitivni pomaci u rješavanju spora sa Grčkom oko imena može pomoći donošenju pozitivne odluke o nastavku procesa integracija na samitu EU u junu.

RSE: Pregovori u Briselu o implementaciji sporazuma između Beograda i Prištine su jučer propali. Koja će biti uloga EU kako bi osigurala njegovo sprovođenje u djelo?

Fule: Mi od početka samo pomažuemo ali Beograd i Priština su stvarni vlasnici ovog procesa, a ne Evropska unija. Znate da smo na početku imali fazu tehničkih pregovora a završili smo sa političkim pregovorima i prilično sadržajnim sporazumom između Beograda i Prištine o normalizaciji odnosa. Naša uloga sada je da pomognema stranama da dogovore plan implementacije, neku vrste mape puta za sprovođenje u djelo dogovora od 19. aprila. Taj plan implementacije je izuzetno važan kao što je i važno da Beograd i Pristina počnu sa implementacijom. To je posebno važno za Beograd, budući da se očekuje da će zemlje članice krajem juna odlučivati da li da počnu pregovore o članstvu sa Srbijom. Tako da bi i postojanje plana za implementaciju kao i prvi jasan znak same implementacije bili veoma važni za zemlje članice budući da će odluka biti donesena konsenzusom.

RSE: Još uvijek pet država Evropske unije priznalo Kosovo. Postoji li šansa da razmotre tu odluku sada kada je potpisan sporazum?

Fule: Ovo pitanje treba uputiti tim državama. Veoma se nadam se da će svaki korak u procesu normalizacije odnosa te države shvatiti ozbiljno i da će to biti početak otvaranja prema evropskim aspiracijama Kosova i potvrđivanje Kosovo kao dio plana za proširenje na Balkan.

RSE: Da li postoji neki realističan datum kada bi Srbija mogla postati članica EU?

Fule: Volim tu vrstu predviđanja ali istina je da da nemam kristalnu kuglu. Ako pogledate Hrvatsku, koliko joj je trebalo, 10 ili 11 godina od kada je podnijela zahtjev za članstvo, i to treba uzeti u obzir. S jedne strane imate administraciju u Srbiji koja je veoma poznta po svojoj efikasnosti a sa druge strane kako napredujemo posao oko priključenja postaje zhtjevniji. To nije pitanje naše promjene pravila igre ili uslova za priključenje već što zbog naučenih lekcija proces priključenja postaje sve vjerodostojniji jer je to jedini način kako osigurati daljnu podršku zemlaja članica.

RSE: Šta je sa Bosnom i Hercegovinom? To je zenlja koja se nalazi u veoma teškoj političkoj situaciji i ne nazire se rješenje. Da li će zbog toga biti potpuno izostavljena iz proširenja?

Fule: Sve se čini kako ne bi došlo do toga. Bosna i Hercegovina i tamošnji političari moraju napustii svoje uske političke interese i shvatiti da je ono što će ih pokrenuti i dovesti do evropske integracije jeste primjena presude Sejdić-Finci Evropskog suda za ljudska prava. Tek onda će moći podnijeti vjerodostojan zahtjev za članstvo i mobilizirati sve instrumente za proširenje koje mi imamo kako bi podržali razvoj u BiH. To bi onda otvorilo put za bavljenje velikim brojem drugih pitanja, koji uključuju nove ustave, pitanje efiksanog funcionisanja Federacije i druga važna pitanja. Bosna i Hercegovina se sada nalazi u kritičnoj fazi i sada je sve u rukama tamošnjih političara.

Zajedno sa visokom predstavnicom Catherine Ashton mi činimo sve kako bi im pomogli, i kako bi riješili pitanje presude Sejdić-Finci ali u isto vrijeme kako bi im pokazali da se tek nakon iskrene primjene te presude mogu uključiti u mnogo konstruktivniji i zahtjevniji okvir u okviru kojeg ćemo biti u prilici pomoći im kako bi rješili druge ne manje važne izazove.

RSE: Vi ste bili uključeni u pregovore Makedonija sa Grčkom oko imena. Kakve su šanse Skoplja da počne pregovore o priključenju tokom junskog samita?

Fule: Sve je sada u rukama Skoplje, to jeste Bivše Jugoslovenske Republike Makedonije. Mi smo učinili sve da podržimo ove procese, pokrenuli smo ideju o dijalogu o pristupanju na visokom nivou prošle godine i to je donijelo dobre rezultate i uključenje premijera i njegovog kabineta u proces reformi, uspjeli smo vratiti priču o pristupanju Evropskoj uniji u središte javne rasprave u toj zemlji. Ali u isto vrijeme desio se ovaj incident 24. decembra ali smo pomogli da se postigne dogovor i moram reći da sam zabrinut jer taj dogovor nije do kraja ispoštovan. Ja se zbog toga pitam šta to govori o snazi demokratskih institucija u toj zemlji? U isto vrijeme vidjeli smo da je došlo do intenziviranje procesa oko imena te zemlje. Sve ove stvari o kojima govorim, a mislim tu i na odnose sa Bugarskom, će pomoći pozitivnoj odluci u junu ali lopta je još uvijek na strani vlade u Skoplju.

RSE: Nije tajna da razgovaramo u trenutku kada se Evropska unija suočava sa sve većim političkim i finansijskim problemima kako bi ostala zajedno kao jedan blok. Nekim zemljama u susjedstvu i na Balkanu se može oprostiti ako se počnu pitati da li je evropski put i dalje najbolji za njih. Šta Evropska unija može ponuditi ovim zemljama što bi je i dalje činilo najboljom opcijom?

Fule: Činjenica da imamo devet, uskoro u stvari osam zemalja jer će Hrvatska postati zemlja članica, koje žele da se pridruže je u stvari važan znak povjerenja u projekat Evropske unije. Mi imamo problema i bavimo se našim problemima ali smo daleko od raspuštanja Unije, mi se u stvari krećemo u drugom smjeru. Ono što možemo ponuditi je tačno ono što smo nudili svih ovih godina. To je jedan od najuspješnijih mirovnih projekata u evropskoj istoriji, i to je razlog zašto smo nedavno dobili Nobelovu nagradu za mir. Nudimo povezivanje kroz zajednički pravni okvir što eliminiše stvaranje saveza između država i naroda u određenim regijama. Mi također postavljamo demokratske vrijednosti i principe kao najaču osnovu za razvoj čitavog kontinenta i nastojimo da ne izostavimo niti jednu zemlju koja je također posvećena tim vrijednostima i principima.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG