Dostupni linkovi

logo-print

Füle: Nemam razloga da ne vjerujem Nikoliću


Stefan Fuele

Stefan Fuele

Rikard Jozwiak

Komesar Evropske unije za proširenje Štefan Füle u razgovoru za Radio Slobodna Evropa govori šta očekuje od nove vlasti u Srbiji, da li se plaši da će predsjednik Srbije Tomislav Nikolić u Briselu govoriti jedno, a u Beogradu raditi drugo, šta misli o procjeni Međunarodne krizne grupe da bi se BiH mogla raspasti te kako teče dijalog Grčke i Makedonije u vezi imena te bivše jugoslovenske republike.

RSE: Da li ste zabrinuti zbog nove srbijanske vlade? Da li smatrate da je to vlada koja može približiti Srbiju Evropskoj uniji, uzimajući u obzir da su i premijer i predsjednik dosta blisko povezani sa Slobodanom Miloševićem i možda nisu najbolji predstavnici zemlje koja teži ka EU?

Füle: Zašto bih ja bio zabrinut za vladu koja je rezultat slobodnih i fer izbora u kandidatskoj zemlji? Zašto bih bio zabrinut zbog vlade koja je sasvim jasno dala do znanja, i prema onome što sam čuo od njih i što sam vidio u programskom dokumentu, koji ima jasno postavljen evropski put, koji ne samo da nastavlja reformu, već također i podstiče na najjasniji mogući način da je njihov cilj učiniti Srbiju dijelom Evropske unije.
RSE: Ali, opet, plašite li se da će gospodin Tomislav Nikolić kada razgovara sa vama reći jednu stvar, i onda se vratiti u Beograd i reći nešto sasvim suprotno? Mislim, imali ste i ranije takvih iskustava, ne sa Srbijom, ali sa drugim zemljama s kojima ste surađivali.

Füle: U redu, moja prva opaska je veoma blaga, zašto bih ja bio zabrinut zbog jednog jedinog političara i zašto ne bih brinuo zbog određenog broja drugih političara, i znam da to, nažalost, nije problem koji je ograničen samo na taj dio Evrope, već je proširen svuda. Ne, dopustite mi da do preformulišem. Jedan od problema s kojima se Evropljani suočavaju jeste da smo mi uspostavili neku dvostruku komunikaciju; jednu u Briselu, gdje iza zatvorenih vrata govorimo jedno i pokušavamo pogurati evropsku agendu, a onda se vraćamo među svoje glasače i donekle mijenjamo svoje poruke, koje nekada nisu u potpunosti kompatibilne sa pozicijama koje branimo u Briselu.

Kada gledamo sa tog stanovišta, zapadnobalkanski lideri nisu iznimka. Međutim, ja apsolutno, i to je nešto konkrentije, apsolutno nemam razloga za sumnju, i već sam nekoliko puta razgovarao sa njim, trenutnim predsjednikom Nikolićem, i nemam razloga da vjerujem da će on biti jedan od političara koji će promovisati takav tip dvostruke komunikacije. Znam da namjerava, ne samo riječima podržati proces integracije Srbije, već i djelima. I imat će našu punu podršku u ostvarenju tih konkretnih djela.

RSE: Da pređemo na dijalog između Prištine i Beograda. Ostvareni su neki rezultati, ali je implementacija i dalje neostvarena. Kako EU može osigurati implementaciju postignutih sporazuma? Također, šta zaista Kosovo ima od svega toga, zašto bi nastavili ovaj dijalog?

Füle: Kao prvo, zato što mogu samo profitirati od tog dijaloga koji se odnosi ne samo na slobodu kretanja ljudi i robe preko granice, već postoji i nekoliko drugih stvari. Kosovo ima istu evropsku perspektivu kao i drugi u regiji Zapadnog Balkana, tako da od njih imamo ista očekivanja, uključujući dobre komšijske odnose. Ja ne vidim niti jedan razlog zašto bi samo Beograd, a ne i Priština, bio zainteresovan za dobre komšijske odnose i dobru regionalnu saradnju.

To je prva stvar. Drugo, što se tiče implementacije postignutog dogovora, znate, mnogo toga je postignuto u posljednjih nekoliko mjeseci, ali istovremeno, pojavili su se neki elementi koji su uzrokovali zabrinutost. Često smo sklapali dogovore u posljednjoj minuti jer nismo bili u mogućnosti da uvjerimo Beograd da bi transparentnija i predvidljivija politika bila od pomoći.

Drugi element jeste da čak i uz postizanje dogovora u posljednoj minuti, nismo uvijek imali ovako dobre i pozitivne rezultate implementiranja tih dogovora. Nakon parlamentarnih i predsjedničkih izbora, to je bila jedna od najbitnijih poruka koje sam prenio tokom svoje posjete Beogradu i sasvim sam jasno kazao da očekujemo drugačije ponašanje nove vlade, jer mi poštujemo one partnere koji djeluju transparentno i na predvidljiv način.

Također poštujemo one koji žele reći 'da' nekom dogovoru i naredni dan odmah početi na ispunjavanju svojih obaveza. Bio sam zadovoljan kada sam čuo da političari u Beogradu naglašavaju da je to njihova namjera. Bio sam zadovoljan kada sam vidio da zaista ispunjavaju svoju stranu dogovora. Postizanje dogovora između Beograda i Prištine će biti jedan od prioriteta regionalne saradnje i odnosa sa Kosovom, i to je nešto što sigurno možemo samo pohvaliti.

RSE: Da li biste podržali veći broj visokopozicioniranih zvaničnika u pregovorima u sklopu ovog dijaloga? Ako bi taj proces prešao na viši nivo, naprimjer na nivo ministara?

Füle: Mislim da smo pokušali nekoliko tipova pregovora. Imali smo uspjeha i neuspjeha o kojima smo upravo razgovarali. Mislim da je došlo vrijeme da procijenimo da li je korisno nastaviti sa istom formom ili da uzimajući u obzir promjene na drugim jestima osmislimo novu formu koja bi mogla biti produktivnija i koja bi riješila, ne samo tehnička pitanja, već i politička pitanja vezana za ta tehnička.

Jedna od elemenata i u nekoj mjeri ograničenja u toku prethodne runde jeste činjenica da su u fokusu bili tehnički problemi, međutim, za sudionike su ti tehnički problemi imali značajne političke implikacije. Znači, postoji politička strana svega, koju bi trebali rješavati političari, tako da je na sudionicima, kao i na visokoj predstavnici koja bi mogla donijeti odluku da se odnos prenese na politički nivo. Tada bi ona imala moju punu i trajnu podršku u svom radu.

Veći angažman u BiH

RSE: Međunarodna krizna grupa je nedavno navela u svom posljednjem izvještaju da bi se BiH mogla raspasti i navela da EU mora ojačati svoju ulogu u Bosni. Šta mislite o ovoj procjeni? Da li je moguće za EU da ojača svoju ulogu u Bosni?

Füle: Pa, to ne samo da je moguće, već to i radimo. Mnogo toga smo već uradili u Bosni i Hercegovini i izazov više nije tako velik. Izazov nije manji od udaljavanja od filozofije Daytona kada je mir bio dogovoren i nametnut i dolaska do evropskih politika u EU. Znam da ste u periodu od posljednjih nekoliko mjeseci mogli primijetiti veću prisutnost Evropske unije. Sada imamo Specijalnog predstavnika koji je istovremeno i šef naše delegacije, a korišteno je i nekoliko instrumenata, kao što je ovaj strukturirani dijalog o reformi sudstva koji je čak uspio ojačati EU instrumente u Bosni i Hercegovini. Počeli smo graditi neku vrstu Evropske unije unutar Bosne i Hercegovine.

Ohrabren sam, veoma ohrabren prvom rundom dijaloga vođenog na visokom nivou glede pristupnog procesa. Održali smo ga u junu ovdje u Briselu. Relevantni predstavnici državnih institucija i političari su sudjelovali u dijalogu, koji je fokusiran na koordinaciju i odnose važne za EU. Naravno, potrebno je da izgradimo što više EU unutar Bosne i Hercegovine, da se fokusiramo na evropske aspiracije Bosne i Hercegovine i da Bosna i Hercegovina, naravno, implementira reforme vezane za evropske aspiracije, kao i da govori jednim glasom. Ta formula jednog glasa je preplašila određeni broj političara u Bosni i Hercegovini jer su pomislili da želimo oduzeti neke nadležnosti entiteta na račun državnog entiteta,.

Sasvim smo jasno rekli da to nije slučaj. Definirali smo ovu mogućnost govorenja jednim glasom kao funkciju koordinacionog tijela koje može raditi bez zadiranja u nadležnosti entiteta kroz konsultacije, dijalog i kompromise za Bosnu i Hercegovinu koja će onda moći govoriti jednim glasom. Tu je još jedan, čak i značajniji element, koji smo po prvi put uspjeli predstaviti. U pitanju je jedna vrsta mape puta i ono što mi nazivamo predstavljanjem kredibilne aplikacije za priključenje Evropskoj uniji.

O tome govorimo još od marta prošle godine, kada su države članice po prvi put usvojile ovu pro-evropsku politiku za Bosnu i Hercegovinu, koja je bazirana na više Evropske unije unutar same zemlje. To je predstavljeno kao rezultat dijaloga i bio sam veoma zadovoljan kada sam vidio da se političari počinju slagati sa nama i sa mapom puta, koja bi kao jedan konkretan politički kalendar definirala put ka implementaciji 'Sejdić-Finci' presude Evropskog suda za ljudska prava.

Dovođenje Bosne i Hercegovine u situaciju da može predati kredibilnu aplikaciju za članstvo u Evropskoj uniji koju bi države članice smatrale takvom, bi omogućilo pripremu mišljenja koje bi dovelo Bosnu i Hercegovinu na viši nivo pristupnog procesa. Ukratko, tačno je da je EU postala više uključena u Bosni i Hercegovini i da je tek prošla prva runda dijaloga o pristupu na visokom nivou. Mnogo toga je još pred nama i posvećeni smo političarima Bosne i Hercegovine i namjeravamo se više uključiti u dijalog koji će, prije ili kasnije, dovesti do novog pristupnog procesa na Zapadnom Balkanu, pristupnog procesa Bosne i Hercegovine.

RSE: Gospodin Nikola Gruevski, premijer Makeodnije, je nedavno rekao da je spreman pregovarati o problemu naziva u Atini, Briselu ili Njujorku. Znam da UN vodi ove pregovore, ali da li EU planira raditi na tome, posebno sada kada je Grčka u tolikim ekonomskim problemima? Da li postoji način započinjanja pregovora sa njima?

Füle Uvijek ima načina ako ima i volje, a sada postoji volja na obje strane, jer smatram da sada postoji razumjevanje da je ovo proces u kojem zemlja mora da ispuni neke uslove definirane za nju da bi započela pristupne pregovore koje je predložila Evropska komisija. Istovremeno, nepostojanje koncenzusa među državama članicama ne može vječno trajati.

Skoplje je već godinama zemlja kandidat i primili su naše preporuke za početak pristupnih pregovora. Proširenje je proces, teško da možete reći zemlji kandidatu da mora čekati još godinu dana kada je proces već započeo. To bi imalo posljedice po proces reformi unutar zemlje, kao i posljedice po kompletnu regiju.

Tako da se nadam da su političari iz Skoplja i Atine svjesni toga i nadam se da će biti spremni uraditi pravu stvar – postići dogovor i ne dozvoliti da se ova neobična situcija nastavi još jedan period. To ne znači da mi sjedimo skrštenih ruku i držimo palčeve političarima da budu hrabri i posvećeni postizanju kompromisa i rješenja. Ove godine smo lansirali pristupni dijalog na visokom nivou i mogu reći da sam impresioniran vlastima i ličnoj posvećenosti premijera Gruevskoga koji želi implementirati ključne reforme.

Nadam se da će ovaj dijalog na visokom nivou, a već smo obavili dvije runde, a u septembru odlazim ponovo za Skoplje gdje ću voditi treću. Znate, primjećujem promjene u nekim segmentima. Primjećujem da je nacionalistička retorika sada zamijenjena proevropskom i to je dobro. Ponovo vidim neki obnovljeni elan Makedonaca da se približe Evropskoj uniji i započnu pristupne pregovore. Nadam se da će to imati pozitivan uticaj unutar Makedonije.

Znate, postoje sve te reforme koje potiče dijalog na visokom nivou, i nadam se da će to biti primijećeno u Atini i Grčkoj i među Grcima, da će prihvatiti napore unutar Makedonije i početi raditi isto u procesu traženja rješenja za ovaj problem. Također se nadam da će do rješenja doći u ovoj godini, jer smatram da bi šefovi zemalja članica Evropske unije pozitivno reagovali na rezultate dijaloga na visokom nivou ako bi postojala pozitivna odluka da se započne pristupni process unutar zemlje. Onda bi i sama zemlja shvatila da je to proces pun reformi koje ne koriste samo Briselu, već i samim građanima, kao i da se od nje očekuje napredak u uspostavljanju i održavanju dobrih komšijskih odnosa.

* Prevela F.D.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG