Dostupni linkovi

logo-print

Franjevački samostan kod Ljubuškog čuva neprocjenjivo blago


Franjevački samostan na Humcu kod Ljubuškog jedan od najvrijednijih kulturnih spomenika Hercegovine. U samostanu se nalazi najstariji muzej u Bosni i Hercegovini koji posjeduje bogatu zbirku iz različitih perioda drevne povijesti. Tu je i novouređena samostanska knjižnica sa preko 30.000 knjiga, te galerija sa preko 400 umjetničkih djela autora iz Bosne i Hercegovine i Hrvatske. O ovoj kulturno-povijesnoj baštini ne zna se mnogo, a samostan i njegovo pokretno blago još uvijek nisu uvršteni u popis nacionalnih spomenika BiH.

Franjevci na području Ljubuške krajine dolaze u vrijeme Kotromanića kada grade svoj prvi samostan još u 15. stoljeću. Današnji samostan izgrađen je 1867. godine na rimskim temeljima. O ovom samostanu nalazi se najstariji muzej u BiH, za kojega se tvrdi da je stariji i od Zemaljskog muzeja u Sarajevu. U Muzeju je izložena bogata arheološka zbrika raznih predmeta koji sežu još iz starijeg kamenog doba.

„To je jedna zanimljiva arheološka izložba koja govori o povijesti na jednom malom prostoru kroz 16 tisuća godina, počevši iz vremena starijeg kamenog doba – paleolitik, vrijeme kad su ljudi koristili prirodna skloništa za živjeti. Predmeti koje su proizvodili su bili uglavnom alatke i pribori i ukrasni umjetnički predmeti - ogrlice i drugi nakit. Tako mi imamo jednu ogrlicu koja je procijenjena na 14 tisuća godina starosti prije Krista. To je jedan umjetnički predmet koji govori o duhovnosti, da je čovjek razvijao umjetnost, koristio vještinu i uma i ruku“, kaže Fra Milan Jukić, knjižničar, kustos muzeja i galerije samostana.

U muzeju se nalazi i glasovita Humačka ploča iz 11. stoljeća koja je najstariji srednjovjekovni pisani natpis u BiH.

„Humačka ploča je prozvana po Humcu. Ovo mjesto se zove Humac, i spomenik se zove po mjestu gdje se pronašao taj spomenik ili gdje se nalazi. To je oltarna ploča na kojoj je natpis napisan na gornjem dijelu u smjeru kazaljke na satu i ima tri kruga. Na početku stoji križ, onda stoji ’U ime Oca i Sina i Svetoga duha’,“ kaže Jukić.

Veliki broj turista iz svijeta

Kroz svoju dugogodišnju povjest na Humcu franjevci su sačuvali i velik broj knjiga, koje se danas izložene u novouređenoj knjižnici. U knjižnici se nalaze i dobro očuvane stare knige iz razdoblja od 16. do 19. stoljeća. Među njima je i Homerova „Odiseja“ tiskana davne, 1537. godine:
Sbirka muzeja u samostanu

Sbirka muzeja u samostanu


„Imamo i knjižnicu na Humci koja je toliko bogata knjigama da među njima imate i unikata i rariteta. Tako imamo u knjižnici imamo najvrijedniju knjigu - to je prvi prijevod Homera na latinski jezik iz 1537. godine. To je prvi prijevod sa grčkoga na latinski. Ta knjiga je unikat. Sačuvana je upravo zato što je bila vlasništvo jednoga od naših franjevaca, koji je to znao ljubomorno čuvati, pa danas imamo jedan tako lijep spomenik“, rekao je Jukić.

Franjevci se posebno ponose samostanskom galerijom koja sadrži oko 400 umjetničkih djela najpoznatijih autora iz BiH i Hrvatske. Tu se nalazi skulpture, slike, crteži, grafike sa motivom majke. Riječ je o izložbi koju je osmislio fra Ljudevit Rupčić na osnovu vlastite knjige istoimenog naziva „Majka“.

„To su uglavnom umjetnici iz BiH i Hrvatske, a ima i drugih. Vremenski okvir je sto godina, počevši od Rendića, Meštrovića, velikih majstora, pa do danas živućih koji tek završavaju i počimaju stvarati. Ima tu i slobodnih umjetnika, naive - umjetnika koji imaju dar pa iskorištavaju svoju nadarenost stvarajući zanimljivu umjetnost. Ima čak i jedan mali kutak takve umjetnosti iz Afrike.“

Važno je spomenuti i staru crkvu koja je najstarija samostanska crkva u BiH. Glavni oltar ckrve jeste barokni i djelo majstora Klaudija Kauzta iz 1725. godine.

Samostan je i važno duhovno središte ovog kraja, a u njemu je i sjedište novicijata franjevačkih novaka, tj. godina kušnje za polaznike ovoga reda.

Ovo mjesto u Hercegovini tijekom godine posjeti i veliki broj turista iz cijelog svijeta.

„Imamo dosta đačkih ekskurzija. Škole iz BiH dolaze posjetiti muzej i samostan, a dolaze nam i grupe hodočasnika koji dođu u Međugorje, jer oni između sebe pronesu glas i pošto je kod nas Svetište svetog Ante, oni imaju želju posjetiti samostan i pomoliti se u našoj staroj crkvi.“

Iako ovaj samostan posjeduje neprocjenjivo blago kulturno-povijesne baštine Hercegovine, još uvijek nije uvršten na popis nacionalnih i zaštićenih spomenika BiH. Za njegovu restauraciju i obnovu uglavnom su zaslužni franjevci, koji su to radili u najvećoj mjeri od vlastitih financijskih sredstava.
  • 16x9 Image

    Ivan Katavić

    Novinarstvom se profesionalno bavi od 2005. godine kada je postao član redakcije sarajevskog dopisništva RSE. Najčešće obrađuje teme iz života običnih ljudi, kulture i sporta.

XS
SM
MD
LG