Dostupni linkovi

logo-print

Francuska: Socijalisti ponovo u Jelisejskoj palati?


Piše: Claire Bigg, priredila. Biljana Jovićević

Francuski birači biraju danas (6.maj) predsjednika na izborima u kojima će Nikola Sarkozi odmjeriti snagu sa socijalistom Fransoa Olandom.

Pedesetsedmogodišnji Oland, tokom svoje političke karijere često kritikovan zbog nedostatka harizme, vodi u anketama s oko desetak procenta više od aktulnog predsjednika. Ako pobijedi Oland će postati prvi socijalista koji će nakon 17 godina ponovo ući u Jelisejsku palatu.

Njegovi ga kritičari zovu gospodin Flanbi, aludirajući na mekanu smjesu karamel pudinga. Oland je debeljuškast (iako malo oslabio za potrebe kampanje), blage naravi, 57-godišnjak sa naočarima, koje je kažu promijenio za kampanju na nagovor partnerke, vozi skuter i sam sebe opisuje kao "normalnog gospodina."

Ipak, ako se istraživanja javnog mnjenja pokažu kao tačna, „normalni gospodin“ Fransoa Oland postaće novi predsjednik Francuske, čime će socijalisti nakon 17 godina, od okončanja mandata Fransoa Miterana 1995. ponovo ući u Jelisejsku palatu.

Oland je tijesno pobijedio u prvom krugu predsjedničkih izbora 22.aprila sa 28,6% procenta podrške, a sada je na putu da oduva svog rivala, aktuelnog predsjednika Nikolu Sarkozija.

Istraživanja javnog mnjenja daju Olandu prednost između 6 i 10 procenata ispred Sarkozija koji je najavio povlačenje iz politike ako izgubi duel.

Istraživanja javnog mnjenja daju mu prednost između 6 i 10 procenata ispred Sarkozija koji predstavlja desni centar, i koji je najavio povlačenje iz politike ako izgubi današnji duel. Ukoliko bude poražen Nikola Sarkozi postaće nakon dugo vremena prvi aktuelni predsjednik koji nije uspio da obezbijedi reizbor još od 1981.(Valeri Žiskar Desten, kojeg je pobijedio Fransoa Miteran).

Mnogi se pitaju šta francuske birače opredjeljuje da se od aktuelnog predsjednika okrenu, kako kažu, neharizmatičnom Olandu. Po svemu sudeći, najviše to što nije Nikola Sarkozi.

Sam Oland je ove izbore opisao kao „nepriznavanje odlazećeg predsjednika“, kojeg su drzak način života i sklonost da daje velika i prazna obećanja otuđili od mnogih birača.
Oland je vješto iskoristio kombinaciju umora od političke elite na vlasti i Sarkozijevog takozvanog „bling bling“ životnog stila, birajući za kampanju slogan “Promjene sada“.

Pravda i ekonomija

Pravda je bila druga centralna tema Olandove kampanje. Obećao je da će smanjiti predsjedničku platu za trećinu i opozvati imunitet koji od sudskog gonjenja uživa šef države. Evo kako su izledala obećanja nakon pobjede u prvom aprilskom krugu:

"Promjene su sada u procesu napretka. Ništa, ponavljam, ništa ih neće zaustaviti, sada sve zavisi od francuskog naroda. Izbor je jednostavan:ili nastavak neuspješne politike sa odlazećim predsjednikom koji je podijelio zemlju, ili obnovu pravedne države sa novim predjedničkim kandidatom, koji će ujediniti Republiku.“

Hollande i Sarkozy

Hollande i Sarkozy

Za razliku od šljaštećeg Sarkozija, Oland se doživljava kao ozbiljan čovjek koji je dosadno gradio karijeru političara, prolazeći kroz sve strukture u stranci uz naporan rad.

Možda je jedini sočan detalj njegove ličnosti njegov ljubavni život. Sada je u vezi sa novinarkom Veronikom Triever, nakon što je proveo više od 25 godina života sa bivšom predsjedničkom kandidatkinjom socijalista Segolen Roajal, sa kojom ima četvoro djece. Par se nikada nije vjenčao.

Na planu ekonomije, Sarkozijev veoma upitni performans, koji je doveo državni dug iznad 90% bruto domaćeg proizvoda (BDP) i oko tri miliona nezaposlenih, najveći je nivo od 1999., dodatno je uticao na rast popularnosti Olanda.

Uprkos Olandovom nedostaku parktičnog iskustva u ekonomiji, mnogi ga Francuzi vide kao pouzadanog administratora sposobnog da upravlja njihovom zemljom kroz ekonomsku oluju. On promoviše usmjeravnje na rast prije nego na mjere štednje kao rješenje da se Francuska izvuče iz krize, obećavajući veće poreze na bogatsvo i ulaganje u fond za zapošljavnje, inistirajući na povećanju poreske stope na 75% na dohodak iznad milion eura.

Oland koji je jednom prilikom na televiziji rekao „mrzim bogate“ obećao je da će obuzdati i finasijske špekulacije. Njegovi prijedlozi „muzika su za uši„ armiji glasača pogođenih nezaposlenošću i mjerama štednje koje su uvedene pod Sarkozijevom vladavinom.

„Politika restriktivnih mjera generiše povećanje umjesto da smanjuje nivo duga, i ljudi su shvatili da je rješenje u obezbjeđivanju rasta. Tako da mislim da tu ima malo sreće za socijaliste kada je riječ o ovome, i oni to poštuju“, kaže Kristofer Bikerton, gostujući profesor međunarodnih odnosa na Univerzitetu političkih nauka u Parizu.

Podrška ekstremne desnice

Jedna od Olandovih slabih tačaka je nedostatak iskustva u vladanju. Trenutno kao član parlamenta iz svoje ruralne izborne jedinice Koreze, u jugozapadnoj Francuskoj, nakon gotovo decenije na mjestu sekretara Socijalističke partije, on je odavno poznato lice u Francuskoj. No, on nikada nije radio u državnoj administraciji i gotovo je nepoznat u inostranstvu.

No to početništvo na političkoj sceni Francuske, zapravo mu je i obezbijedilo mnogo sljedbenika , naročito među mladima, doprinoseći njegovom imidžu kao „licu promjena“.

Hollande na predizbornom skupu

Hollande na predizbornom skupu

„Širom Evrope, u nastajanju je nova generacija lidera koji su mnogo mlađi nego u Francuskoj i koji takođe nijesu imali iskustva u vladanju u prošlosti.I to se smatra normalnim.Samo u Francuskoj predsjednički kandidat morao je ranije obnašati sve moguće državne funkcije, tako da nije ni osvježenje ni novina kada eventualno postane predsjednik.U tom smislu Fransoa Oland predstavlja pravu novinu i raskid sa praksom“, kaže urednik L' Expressa Makarian.

U drugoj snažnoj i namjernoj razlici od Sarkozija, on je viđen i kao neko ko može prikupiti glasove potomaka migranata iz neuglednih predgrađa, gdje je odlazeći predsjednik, koji je „slavno“obećao da će očistiti periferiju Pariza sa „crijevom za vodu“, duboko nepopularan.

Sarkozi je, naprotiv, udario na izrazito patriotski ton nakon uspjeha desne kandidatkinje Marin Le Pen u prvom krugu, pozivajući na čvršće granice i upozoravajući na opasnosti od globalizacije po francuski način života.

No nije mu uzvratila liderka ekstremne desnice Marin Le Pen, već je prije nekoliko dana, suprotno mnogim nadanjima, odlučila da ne podrži Sarkozija, poručujući da će da ubaci prazan listić u kutiju. Time je poslala poruku i biračima ekstremnog Nacionalnog fronta čiji su glasovi (nešto više od 18% za Le Pen u prvom krugu) potencijalno mogli preokrenuti stvari u Sarkozijevu korist.

Sa druge strane, na jednom nedavnom videu iz kampanje Olanda, može se vidjeti kako se lider socijalista rukuje sa lokalnim građanima u predgrađu Pariza, dok francuski državljani različitog porijekla drže glasačke kartice u rukama. Vjerovatno namjerno provokativno u pozadini se čuo hit slavnih američkih repera Jay-Z-ja i Kanye Westa "Niggas In Paris" (Crnci u Parizu).

Osim toga, i šef glavne francuske partije centra Fransoa Bajro poručio je prije dva dana da će glasati za Olanda, upućujući time još jedan udarac Sarkoziju. Bajro, koji je bio na petom mjestu nakon prvog kruga predsjedničkih izbora sa osvojenih 9,1 odsto glasova, optužio je Sarkozija da se "pomjerio previše udesno" po pitanju imigracija i da je odbacio evropske vrijednosti.

Danas (6.maj) na birališta može da izađe oko 45 miliona Francuza s pravom glasa.
No, dok marljivo promoviše promjene, Olande je u više navrata insistirao da, ukoliko bude izabran za predsjednika, oboje, i on i njegov program ostaju isti.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG