Dostupni linkovi

logo-print

Sarajevska sjećanja Milomira Kovačevića Strašnog


FOTOGALERIJA: Fotografije Milomira Kovačevića Strašnog sa sarajevskih građanskih protesta prije 20 godina

Zvjezdan Živković


„Željeli smo samo mir... (Sarajevska sjećanja)“ naziv je izložbe fotografija priznatog bh. fotografa Milomira Kovačevića Strašnog koja je u srijedu navečer otvorena u Umjetničkoj galeriji BiH u Sarajevu povodom godišnjice referenduma za nezavisnost BiH.

Tri stotine fotozapisa pruža pregled zbivanja s vremenske distance od dvije decenije. Zapravo, najnovija izložba oslanja se na prethodnu - „Strašni izbori 1990.“- održanu prije dvije godine, a neposredno pred posljednje opšte izbore u BiH.

„Izložba je priča o građanskim nemirima koji su se dogodili nakon prvih višestranačkih izbora. Svima je to vrijeme poznato, no, čini se, da smo i taj dio zaboravili. Ova izložba je namijenjena publici, odnosno građanima, a ujedno je i neka vrsta 'upozorenja' samoj vlasti da postoji to jedno tijelo koje može biti jako snažno“, kaže kustosica Galerije Ivana Udovičić.

Za potrebe ove izložbe oko 90 posto fotografija izrađeno je prvi put. Publika će na njima moći pogledati vrijeme kada se bosanskohercegovačko društvo našlo u jednom novom političkom okruženju.

„Fotografije nisam radio 'novinarski', već je to bila intuicija. Boraveći tada više na ulici a manje u redakciji, znao sam tačno gdje izaći i zabilježiti događaj. Radovi su smješteni u jedan ciklus. Prvi dio počinje sa fotkama malih pionira, a završava sa 6. aprilom 1992. godine sa fotkama ispred skupštine i Holiday Inn-a. Treći dio ciklusa odnosi se na dešavanja u samoj skupštini gdje su lideri pokreta vijećali. U suštini, to je bilo stvaranje neke nove države, na novim principima“, pojašnjava autor izložbe.

Slike s kraja zlatnog doba

​Rad Strašnog je svjedočanstvo jednog vremena, odnosno, kako kaže bh. režiser i scenarista Jasmin Duraković, to su slike s kraja zlatnog doba Bosne i Hercegovine.

„Značaj ovih fotografija ogleda se u jednoj epohi koja je nestajala, epohi raspada komunizma i rađanja demokracija. To je vrijeme kada je građanska struktura Bosne i Hercegovine i Sarajeva bila najzdravili dio jugoslavenskog društva. Beograd i Zagreb su bili puno više oboljeli od nacionalizma i nacionalizama nego tadašnje Sarajevo. Nažalost, historija je krenula u drugom pravcu“, ističe Duraković.

Inače, Umjetnička galerija BiH je zatvorena za javnost od 1. septembra prošle godine. Neriješen pravni, a time i finansijski status, već 17 godina produžava krizu u ovoj, kao i u ostalih šest institucija kulture od državnog značaja. Međutim, zbog konteksta same izložbe, Galerija je odlučila da za ovu izložbu učini malu iznimku i otvori svoja vrata.

„Smatram da su grad i država sretni zbog činjenice da je Strašni bio tu da zabilježi tadašnje događaje i da ćemo imati jedno od najnevjerovatnijih svjedočanstava o tom vremenu“, kaže koordinator kulturološkog programa međunarodnog teatarskog festivala MESS - „Modul Memorije“ Nihad Kreševljaković.

Izložbu „Željeli smo samo mir... (Sarajevska sjećanja)“ pomogli su Modul Memorije i Fondacija za muzičke, scenske i likovne umjetnosti.
XS
SM
MD
LG