Dostupni linkovi

logo-print

Fotografije srebreničkih žrtava: Razbijanje kulture šutnje


U Sarajevu je predstavljen projekat „Srebrenica: Svaka fotografija je neispričana priča“ Radija Slobodna Europa, u kojem je skupljena najveća baza podataka žrtava srebreničkog genocida na jednom mjestu.

Projekat je počeo na 20. godišnjicu stradanja u Srebrenici i za kratko vrijeme izazvao je veliku pozornost javnosti.

Na konferenciji za novinare u Sarajevu, istaknuto je kako je to projekat „svih nas“ i da će se on nastaviti i u budućnosti.

Dženana Halimović, Sa promocije projekta u Sarajevu, foto: Midhat Poturović

Dženana Halimović, Sa promocije projekta u Sarajevu, foto: Midhat Poturović

Autorica projekta, novinarka Radija Slobodna Europa Dženana Halimović, sedam mjeseci prikupljala je fotografije od obitelji i udruženja nastradalih. Istakla je kako ovo nije projekat o žrtvama, nego „za“ žrtve.

„Kad vidite spajalicom spojeno nekoliko malih fotografija, od kojih su mnoge zamrljane i kad ih počnete okretati, shvatite da su tu lica koja vi prepoznajete. Prepoznate nekog vašeg komšiju, bližnjeg ili druga iz škole i onda to postaje lično“, kazala je Halimović.

Mirsad Tokača, direktor Istraživačko-dokumentacionog centra, istakao je kako su brojni zločini u Bosni i Hercegovini samo igra brojeva, iz kojih nema identiteta osobe, nad kojim je zločin počinjen.

„Po meni igrati se brojeva, a nemati ove likove na fotografijama, je još jedna vrsta zločina. Djeca koja se rađaju u dijaspori moraju znati da su njihove dede, dajdže, amidže ubijeni, mora se znati kad su ubijeni i pod kojim okolnostima su ubijeni“, naglašava Tokača.

Milenko Voćkić i Fadila Memišević na promociji projekta, foto: Midhat Poturović

Milenko Voćkić i Fadila Memišević na promociji projekta, foto: Midhat Poturović

Fadila Memišević, direktorica Društva za ugrožene narode BiH, smatra kako se ovim projektom i sličnim razbija „kutura šutnje“.

„Kad kliknete na jednu ovu fotografiju, pa vidite ime i prezime, godinu rođenja i godinu kada je ubijen - nakon toga vidite lik. Jako je puno mladih, a to malo koga ostavlja ravnodušnim“, dodaje Memišević.

Milenko Voćkić, šef dopisništva Radija Slobodna Europa u Bosni i Hercegovini, kazao je kako će se ovaj projekat nastaviti i u budućnosti.

„Naš je cilj da preko 8.000 žrtava bude u ovom projektu. To je 8.000 lica, života, imena i prezimena, onih koji su imali svoju rodbinu, prijatelje i svoje priče, koje ponovo ožive onda kada se na svaku ovu fotografiju klikne“, kaže Voćkić.

Fotografiju i podatke žrtve srebreničkog genocida moguće je poslati na e-mail adresu faceofsrebrenica@rferl.org.

  • 16x9 Image

    Ivan Katavić

    Novinarstvom se profesionalno bavi od 2005. godine kada je postao član redakcije sarajevskog dopisništva RSE. Najčešće obrađuje teme iz života običnih ljudi, kulture i sporta.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG