Prva dobra vijest u hrvatskoj ekonomiji ove godine – jedna od tri svjetske agencije koje određuju kreditni rejting neke zemlje - američki Fitch - potvrdila je aktualni kreditni rejting Hrvatske, a prognozu kreditnog rejtinga sa negativne izmijenila u stabilnu.
Naravno da je Fitch tek prva od tri agencije za rejting, ali u situaciji u kojoj se ozbiljno razmatra snižavanje kreditnog rejtinga Europske unije i u situaciji u kojoj je smanjen kreditni rejting čak 11 država članica Europske unije, ova je vijest ugodno iznenadila čak i hrvatsku Vladu.
Kako je ocijenio ministar financija Slavko Linić, analitičari su prepoznali odgovornost u trošenju proračunskog novca, odlučnost za smanjenje deficita, odgovorno vraćanje dospjelih dugova i što manje novo vanjsko zaduženje.
„Čitajući te brojke, analitičari su primijetili da je Vlada promijenila smjer, pa – koliko god smo mi u Hrvatskoj bili zastrašeni sa padom gospodarskog rasta – evidentno je da to nije imalo utjecaja na proračun i na ostvarenje Vladinih programa i u tom dijelu su došle iznenađujuće ocjene. Moram reći da je Fitcheva promjena smjera s negativnog na stabilni za mene – iznenađenje!“, kaže Linić.
Ovo je dobra vijest za Hrvatsku, komentirao je Fitchevu ocjenu predsjednik Nacionalnog vijeća za konkurentnost i predsjednik uprave Hrvatskog telecoma Ivica Mudrinić.
„Ovo signalizira zaokret u načinu kako se percipira Hrvatsku. Ovo je zaptravo nagrada Hrvatskoj za ono što je poduzeto u posljednjih 8-9 mjeseci u području fiskalne politike – najprije uravnoteženje proračuna, pa smanjenje ukupnih rashoda i dovođenje u red javnih financija. To svakako treba pozdraviti jer ide u korist svima nama“, navodi Mudrinić.
Ipak oprez
Nemojmo samo reći da je sada sve u redu i odmah početi slaviti, upozorava u izjavi za naš radio urednik business-magazina „Lider“ Mišo Šajatović:
„S obzirom da nemamo ništa drugo na temelju čega bi mogli graditi optimizam i budućnost, onda treba uzeti ono što se dogodilo, a to je – da je mionistar financija Linić dobro odradio svoj posao i cijena 'njegove' dionice je otišla gore – to su zapravo državne obveznice i ova Fitcheva ocjena. Mi smo u ovom trenutku možda na početku nekakvog preokreta, iako ja mislim da bi bila velika opasnost preozbiljno uzeti ovu Fitchevu ocjenu i povećanje našeg boniteta, jer mi smo skloni tome da nakon jedne dobre vijesti mislimo da je sve u redu – a nije! Puno toga ne valja.“
U srijedu je došao i hladni tuš sa predstavljanjem globalnog indeksa konkurentnosti, gdje je Hrvatska pala za 5 mjesta. Ocjena je temeljena na brojkama otprije godinu dana i anketom sa 104 hrvatska top managera obavljenom prije izbora, početkom ove godine.
Mudrinić kaže kako je ovaj rezultat slika stanja kakvo je nova Vlada naslijedila, i da vijesti od srijede trebaju biti svojevrsni 'okidač' za reforme.
„U jednom segmentu imamo zaokret, i sada nam treba zaokret u ostalim područjima. Ovo što se dogodilo jučer – Fitchov rejting i najava manjenja rizičnosti za plasman sredstava u Hrvatsku bi na neki način trebao biti poticaj da krenemo i da otvorimo širu frontu reformi“, smatra Mudrinić.
Ni kolega Šajatović nije najsretniji metodologijom izračunavanja indeksa konkurentnosti, ali što je – tu je.
„Kriteriji su u svim zemljama isti, pa je onda moguća usporedivost. Ja bih rekao da u tom slučaju imidž ne mora biti istina, ali jest činjenica. Investitori zaista gledaju kolika je konkurentnost neke zemlje“, zaključuje Šajatović.
Naravno da je Fitch tek prva od tri agencije za rejting, ali u situaciji u kojoj se ozbiljno razmatra snižavanje kreditnog rejtinga Europske unije i u situaciji u kojoj je smanjen kreditni rejting čak 11 država članica Europske unije, ova je vijest ugodno iznenadila čak i hrvatsku Vladu.
Kako je ocijenio ministar financija Slavko Linić, analitičari su prepoznali odgovornost u trošenju proračunskog novca, odlučnost za smanjenje deficita, odgovorno vraćanje dospjelih dugova i što manje novo vanjsko zaduženje.
„Čitajući te brojke, analitičari su primijetili da je Vlada promijenila smjer, pa – koliko god smo mi u Hrvatskoj bili zastrašeni sa padom gospodarskog rasta – evidentno je da to nije imalo utjecaja na proračun i na ostvarenje Vladinih programa i u tom dijelu su došle iznenađujuće ocjene. Moram reći da je Fitcheva promjena smjera s negativnog na stabilni za mene – iznenađenje!“, kaže Linić.
Ovo je dobra vijest za Hrvatsku, komentirao je Fitchevu ocjenu predsjednik Nacionalnog vijeća za konkurentnost i predsjednik uprave Hrvatskog telecoma Ivica Mudrinić.
„Ovo signalizira zaokret u načinu kako se percipira Hrvatsku. Ovo je zaptravo nagrada Hrvatskoj za ono što je poduzeto u posljednjih 8-9 mjeseci u području fiskalne politike – najprije uravnoteženje proračuna, pa smanjenje ukupnih rashoda i dovođenje u red javnih financija. To svakako treba pozdraviti jer ide u korist svima nama“, navodi Mudrinić.
Ipak oprez
Nemojmo samo reći da je sada sve u redu i odmah početi slaviti, upozorava u izjavi za naš radio urednik business-magazina „Lider“ Mišo Šajatović:
„S obzirom da nemamo ništa drugo na temelju čega bi mogli graditi optimizam i budućnost, onda treba uzeti ono što se dogodilo, a to je – da je mionistar financija Linić dobro odradio svoj posao i cijena 'njegove' dionice je otišla gore – to su zapravo državne obveznice i ova Fitcheva ocjena. Mi smo u ovom trenutku možda na početku nekakvog preokreta, iako ja mislim da bi bila velika opasnost preozbiljno uzeti ovu Fitchevu ocjenu i povećanje našeg boniteta, jer mi smo skloni tome da nakon jedne dobre vijesti mislimo da je sve u redu – a nije! Puno toga ne valja.“
U srijedu je došao i hladni tuš sa predstavljanjem globalnog indeksa konkurentnosti, gdje je Hrvatska pala za 5 mjesta. Ocjena je temeljena na brojkama otprije godinu dana i anketom sa 104 hrvatska top managera obavljenom prije izbora, početkom ove godine.
Mudrinić kaže kako je ovaj rezultat slika stanja kakvo je nova Vlada naslijedila, i da vijesti od srijede trebaju biti svojevrsni 'okidač' za reforme.
„U jednom segmentu imamo zaokret, i sada nam treba zaokret u ostalim područjima. Ovo što se dogodilo jučer – Fitchov rejting i najava manjenja rizičnosti za plasman sredstava u Hrvatsku bi na neki način trebao biti poticaj da krenemo i da otvorimo širu frontu reformi“, smatra Mudrinić.
Ni kolega Šajatović nije najsretniji metodologijom izračunavanja indeksa konkurentnosti, ali što je – tu je.
„Kriteriji su u svim zemljama isti, pa je onda moguća usporedivost. Ja bih rekao da u tom slučaju imidž ne mora biti istina, ali jest činjenica. Investitori zaista gledaju kolika je konkurentnost neke zemlje“, zaključuje Šajatović.