Dostupni linkovi

logo-print

Financijski rizici tek će kulminirati, siromaštvo vrtoglavo raste


Ispred Narodne kuhinje u Sarajevu

Ispred Narodne kuhinje u Sarajevu

Životni standard građana BiH je na samom dnu europske ljestivice i dok u zemlji vrtoglavo raste siromaštvo, na nedavno održanim općima izborima, u predizbornoj kampanji socijalnim piranjima se nije bavila gotovo niti jedna politička stranka. Potrošački indeks, koji je najbolji pokazatelj životnog standarda, najgori je u Bosni i Hercegovini i Albaniji. Plaće i mirovine staginiraju, cijene su znatno više nego regiji.

Promet na sarajevskim tržnicama najbolje oslikava stanje životnog standarda građana. Među kupcima smo zatekli i umirovljenika Pašu Imamovića, inače progananika iz Vlasnenice.

„Sve smo stariji i nemoćniji. Para nemamo! Dok platimo elementarne obaveze, ne ostane skoro ništa. Penzija 325 konvertibilnih maraka, koliki je jorgan toliko se i pokrivamo“, kaže Pašo.

Prometom na pijacama nisu zadovoljni ni prodavci.

„Nema svijet plata, teško se živi. Samo prođu, uzdahnu i odu“, kaže jedna od prodavačica.

Među najugroženijim kategorijama stanovništa, pored umirovljenika su i samohrani roditelji. Merica Dragičević iz Sarajeva samohrana je majka. Kaže da je u radnom odnosu, ali njena plaća nije dostatna za sve troškove koje ima.

„Doslovice, preživljavam. Neki se i dodatni posao mora raditi da bi se uspjelo doći do toga da sebi osnovne stvari priuštim. Da ne govorim o tome, da li je nešto potrebno za godišnji odmor ili neku drugu vrstu putovanja", konstatira Merica Dragičević.

U Udruženja samohranih roditelja Ponos iz Banjaluke ocjenjuju kako je ova kategorija stanovništva izložena i diskriminaciji prilikom zapošljavanja. Velik broj poslodavaca ne želi primiti u radni odnos ženu sa malim djetetom, kaže predsjednica Udruženja Dijana Mijatović.

„Kada idu na razgovor za posao i kada spomenu svoju situaciju, potencijalni poslodavci ih automatski isključuju kao radnike, jer se boje da će roditelj koji sam diže djete ili djecu često izostajati s posla, zato jer je često jedini roditelj koji se brine za to djete", navodi Dijana Mijatović.

Kritična točka

U Bosni i Hercegovini nedavno su održani opći izbori. Prema analizama nevladinih organizacija, u izbornim programima socijalnom problematikom se nije bavila gotovo niti jedna politička stranka.

Žarko Papić, direktor Inicjative za bolju i humanu inkluziju, o tome kaže:

Žarko Papi

Žarko Papi

„U kampanjama nije bilo riječi o siromaštvu, nego o rastu zaposlenosti. Obećavali su 100.000 radnih mjesta, što je apsolutno nerealno. Ako poslije toga ne kažete još pet rečenica - a kako to mislite uraditi, onda niste ništa uradili. Činjenica da su na izborima pobijedile stare nacionalne stranke, teško mogu očekivati ikakav optimizam da će se oni do te mjere radikalno promijeniti, te se neće više tući za fotelje, nego će se angažovati na rješavanju ekonomskih i socijalnih problema“, ocjenjuje Papić.

Prema najnovijem izvješću Međunarodnog monteranog fonda BiH se, zbog katastrofalnih poplava, ove godine mora zadovoljiti ekonomskim rastom od 0,7 posto.

Nužno je što brže formirati vlast, radi nagomilanih financijskih problema, mišljenja je predsjedatelj Vijeća ministara BiH Vjekoslav Bevanda.

„Financijski rizici kroz zaduženja entitetskih proračuna dolaze 2017. godine kao kritična točka, ali već 2015. godine ukoliko se ne riješe možemo očekivati sankcije i zaoštravanje tog odnosa prema nama", upozorava Bevanda.

Muris Čičić, profesor na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu, ne misli da je situacija u zemlji tako crna, kao što se predstavlja.

„Standard stanovništva je manje-više nepromijenjen. Zadnjih sedam-osam godina BiH stagnira, zahvaljujući nacionalisitčkoj retorici i programima određenih lidera. I od tada sve stagnira u ovoj državi. BiH je diferencirano društvo, imate razne nivoe. Imamo 20 posto stanovništva koji teško preživljava i to je na nivou većine nerazvijenih zemalja", naglašava Čičić.

Prema posljednjim procjenama, 700.000 građana BiH živi na granici siromaštva, a svaki šesti je gladan. Tisuće ljudi u BiH živi od samo jednog obroka iz narodnih kuhinja.

  • 16x9 Image

    Ivan Katavić

    Novinarstvom se profesionalno bavi od 2005. godine kada je postao član redakcije sarajevskog dopisništva RSE. Najčešće obrađuje teme iz života običnih ljudi, kulture i sporta.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG