Dostupni linkovi

logo-print
Povjerenik za proširenje Štefan Fuele predstavio je na izvanrednoj sjednici hrvatske Vlade zaključni izvještaj Europske komisije o Hrvatskoj. Izvještaj je pozitivan, a u njemu se naglašava potreba nastavka borbe protiv korupcije. Hrvatski čelnici naglasili su važnost reformi za hrvatske građane i želju da se na europskom putu pomogne zemljama u susjedstvu.

Zaključno izvješće Europske komisije je pozitivno, nema nikakvih zapreka da Hrvatska 1. srpnja postane članicom Europske unije i nema potrebe za monitoringom – to je sukus izvanredne sjednice Vlade u utorak na kojoj je povjerenik Europske komisije za proširenje Štefan Fuele predstavio zaključno izvješće Europske komisije o Hrvatskoj.

„Izvješće samo po sebi jasno pokazuje da je Hrvatska ispunila obaveze i provodila reforme na vjerodostojan, održiv i nepovratan način,“ kazao je.

Zoran Milanović

Zoran Milanović

„I zbog svih tih razloga mi ne vidimo potrebu za nastavak mehanizma monitoringa nakon hrvatskog ulaska u Europsku uniju. Hrvatska je priča o uspjehu proširenja. Dokaz je to vjerodostojnosti politike proširenja: kada zemlja kandidat ispunjava svoj dio oko kriterija i obveza tada EU ispunjava svoj dio oko perspektive članstva. To je i dobar primjer ostatku regije na putu približavanja EU-u,“ naglasio je povjerenik za proširenje.

On je dodao i da Hrvatska od ulaska u članstvo 1. srpnja pa do kraja godine ima pravo na 665 milijuna eura iz europskih fondova. Reforme treba i dalje nastaviti, a kao prioritet je istakao nastavak borbe protiv korupcije na svim razinama. I povjerenik Fuele, kao i premijer Zoran Milanović podsjetili su da je Hrvatska imala najteži i najkompleksniji proces pristupanja od svih članica Unije.

„Hrvatska je prošla screening i provjeru kakvu do sada nije prošla nijedna nova država članica, i koliko god da nas je to u nekim trenucima smetalo i dovodilo do očaja, to je sve bilo sa svrhom i sa smislom. Ono što je pred nama je da u sljedeće dvije i po godine ispunimo sve kriterije da postanemo dio šengenskog režima“, rekao je Milanović.

Regionalna dimenzija

Ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić naglasila je regionalnu dimenziju hrvatskog ulaska u Uniju.

Vesna Pusić

Vesna Pusić

„Mi svoje proširenje apsolutno vidimo kao proširenje sa zadatko, odnosno smatramo da je za nas neobično važno stabiliziranje jugoistočne Europe, stabiliziranje naše regije. Jer, to i dalje ostaje naša regija. Mi ćemo učiniti sve što je u našoj moćida zemlje naše regije, zemlje koje imaju formalnu europsku perspektivu, prođu kroz razdoblje reformi i kvalificiraju se za punopravno članstvo. Jer, kako je koristilo nama, koristit će i njima, a onda i svima u regiji“, kazala je Pusić.

Ona je najavila da će u društvu sa premijerom Milanovićem 2. travnja biti na sjednici slovenskog parlamenta, na kojoj će biti ratificiran hrvatski pristupni sporazum sa Europskom unijom. Uz Sloveniju, trebaju ga ratificirati još 4 zemlje, a posljednja će to učiniti Njemačka.

Ministica Pusić dopustila si je na primjeru pravosuđa osobnu primjedbu kako je lijepo kada vidite da reforme daju rezultata.

„I u zadnje vrijeme čujem od raznih ljudi koji nemaju veze s politikom – kolege s fakulteta, susjedi, ljudi koje srećem – da se ipak vidi da se u pravosuđu nešto miče. To mi je možda nešto najdraže što sam čula vezano na efekte koje cijeli proces koji smo prošli ima“, istaknula je Pusić.

Na konferenciji za novinare nakon sjednice hrvatske Vlade Fuele je na novinarsko pitanje najavio kako će Crna Gora vjerojatno morati proći još zahtjevniji pregovarački proces nego Hrvatska. U kontekstu ekonomske krize koja potresa neke države članice, on je kazao kako će se u pregovorima o članstvu ubuduće posvećivati više pozornosti ekonomiji, a da će se u drugoj polovici godine predstaviti mehanizmi za strukturne reforme koje će ojačati ekonomsku snage i konkurentnost država kandidatkinja.

„Mi želimo i da nove države članice dosegnu višu razinu konkurentnosti, kako bi pridonijele Europskoj uniji i ojačale je“, izjavio je on.

Političke stranke unisono su pozdravile pozitivno zaključno izvješće, kao i sindikati i poslodavci. Nevladine udruge međutim upozoravaju na potrebu nezavisnog domaćeg tijela koje će pratiti nastavak reformi.

„Naš prijedlog je da se na temelju dobre pravse specijaliziranih radnih tijela formira jedno novo tijelo - Nacionalno vijeće za vladavinu prava i zaštitu javnog interesa – koje bi uključivalo predstavnike civilnog društva i stručne javnosti na način da se onemogući stranačko preglasavanje, a koje bi surađivalo i sa institucijama Europske unije, a koje bi bilo zaduženo za praćenje daljeg tijeka reformi“, kaže za RSE izvršna direktorica Transparency Internationala Hrvatska Saša Šegrt.
  • 16x9 Image

    Enis Zebić

    U novinarstvu od osnovne škole, profesionalno od uspostave političkog pluralizma. Nakon suradnje u nekoliko hrvatskih dnevnih novina, od 1. veljače 1994. je na RSE u Zagrebu.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG