Dostupni linkovi

logo-print

"Feral Tribune" nekad i mediji sad: Stanje gore nego devedesetih


Promocija knjige "Feral - smijeh slobode" u Mostaru

Promocija knjige "Feral - smijeh slobode" u Mostaru

Stanje društava, a posebno medijskih sloboda u zemljama na području bivše Jugoslavije, je možda i gore nego početkom devedesetih, kada je već bjesnio rat. Novinarstvo je danas postalo komercijalno i iz njega dolazi sve manje kritičkog duha, a čak i oni koji sebe nazivaju političkom i medijskom ljevicom koketiraju sa nacionalizmom.

Izlaz je u tome da moderna, demokratska država – a to sada nisu države nastale raspadom bivše Jugoslavije – ulaže u nezavisne medije, što se već dešava u nordijskim zemljama, koje su već duže vrijeme na vrhu svjetske liste po medijskim slobodama.

Ove ocjene iznesene su u Mostaru, na promociji knjige hrvatskog novinara Borisa Pavelića pod naslovom "Smijeh slobode - Uvod u Feral Tribune", a u organizaciji Centra za kritičko mišljenje i portala "Tačno.net".

Splitski satirični sedmičnik "Feral Tribune" je bio, posebno tokom rata, svjetlo na kraju tunela medijskog mraka i ratne propagande, čulo se na promociji knjige, koju je o toj nekada popularnoj novini napisao član redakcije iječkog "Novog lista", Boris Pavelić.

Boris Pavelić

Boris Pavelić

Pavelić smatra da "Feral Tribune", otkako se ta novina ugasila 2008. godine, više niko i ne spominje.

"Najbolje novine, o kojima se šuti, koje se prešućuju, koje se zaboravljaju, i to je bio zapravo glavni motiv da ja sjednem i pokušam napisati tu knjigu".

Šta je "Feral Tribune" predstavljao na medijskoj sceni bivše Jugoslavije, govori sarajevski novinar Senad Pećanin. Pokazavši na nekadašnji udarni trio "Ferala" – Viktora Ivančića, Predraga Lucića i Borisa Dežulovića, Pećanin je istakao:

"Ova trojica 'optuženih', predstavljaju glavne krivce koji su sa svjesnim umišljajem, osmislili i realizirali 'organizirani novinarski poduhvat', usmjeren na podrivanje i subverziju svih temeljnih vrijednosti fašiziranih, nacionalističkih društava i država, nastalih na području nekadašnje Jugoslavije".

Podsjetivši da je "Feral Tribune" objavljivao od klasičnih novinarskih vijesti, preko analitičkih članaka, reportaža i satire sa foto-montažama, Pećanin je naglasio:

"Ono što ih apsolutno izdvaja od svih ostalih medija jeste nevjerovatna preciznost u detekciji malignih, zločinačkih procesa, postupaka i pojava i ukazivanje na pogubnost nastalih posljedica".

Uprkos okruženju u kojem su radili, nekadašnji urednici "Ferala" kažu da ih nije krasila nikakva hrabrost, nego da su tek nastojali profesionalno raditi svoj posao. Nekadašnji urednik "Feral Tribune"-a, Viktor Ivančić:

"Mi smo bili novinari i oko nas se dešavao užas. I uvijek je postojao izbor da ne budeš novinar. Ako ne želiš to raditi, možeš ne biti novinar, otići se baviti nečim drugim i to je ok. Ali ne možeš ostati novinar i ostati slijep kada je stvari koje se zbivaju oko tebe".

Boris Dežulović o tome je dodao:

"Ako imaš na kraju krajeva 500, 600, 700 ubijenih baba po takozvanoj SAO Krajini, u Oluji, i ako o tome, o tim stvarima, ti saznaješ samo iz 'Ferala', onda to ne govori o 'Feralu', koliko o ostalim novinarima ili takozvanim novinarima, koji o tome nikad nisu obavijestili javnost, nego se o tome saznavalo 15 godina kasnije iz haških optužnica i iz požutjelih kompleta 'Ferala'".

Kakvo je novinarstvo danas i da li bi se mogao pojaviti neki novi "Feral Tribune"? Tvorci nekadašnjeg "Ferala" kažu da u regiji vlada nacionalizam, te da je on prisutan i među onima koji sebe smatraju političkom, ali i medijskom ljevicom.

"Oni misle da se protiv nacionalizma može boriti na način da prihvatiš neku umiveniju, finiju, uljepšaniju varijantu, takođe nacionalizma. Ja mislim da nema dobrog nacionalizma. Ja mislim da ga ne možeš uljepšati nikako", kaže Viktor Ivančić.

Boris Dežulović i Viktor Ivančić

Boris Dežulović i Viktor Ivančić

Boris Dežulović dodaje:

"Naročito razmišljajući o 'Feralu' devedesetih, i eventualnom 'Feralu' danas, šta se promijenilo. Negdje, generalna ocjena, i svi osjećamo da je danas zapravo mnogo gore nego devedesetih, samo što ne padaju bombe, a sve ostalo je zaista puno gore".

Novinarstvo danas se promijenilo kao zanat, jer je postalo potrebno da ono bude komercijalno, tvrde nekadašnji "Feralovci", pritom ne kriveći samo tehnološku revoluciju i moderne tehnologije.

"Ja osobno mislim da je profesionalno novinarstvo, dobro novinarstvo, pošteno novinarstvo ili slobodno novinarstvo, da bi trebalo biti javno dobro, a ne da se tretira kao bilo koji komercijalni proizvod, pogotovo u 'ovolipacnim' zemljama", smatra Ivančić.

Ivančić dodaje da pritom ne govori o podržavljenju medija, nego o tome da demokratska država ulaže u nezavisne medije koji će je "napadati". Tako nešto već postoji, kaže Ivančić:

"Prema vrlo različitim pokazateljima, ali uvijek su to neke tri-četiri nordijske zemlje, dakle, Švedska, Finska, Danska, Norveška itd., i kad uzmete onda indeks ulaganja država u nezavisne medije, e onda je tamo 25 puta veći nego u Americi ili 34 puta veći nego u Hrvatskoj. 'Lupam' te brojeve, ali dramatično je veći".

Autor knjige "Smijeh slobode - Uvod u Feral Tribune", Boris Pavelić – podsjetivši da su "Feralovci" završavali na sudu i u socijalističkoj Jugoslaviji i u nacionalističkoj Hrvatskoj - smatra da je poruka "Feral Tribune"-a zato i danas itekako aktuelna.

"I od početka do kraja to je glavna poruka: ne vjerujte autoritetima, propitujte, tražite istinu, smijite se politici".

  • 16x9 Image

    Mirsad Behram

    Dopisnik je Radija Slobodna Evropa iz Mostara. U novinarstvu je od februara 1994. godine. Diplomirao na Fakultetu političkih nauka, studij žurnalistike u Sarajevu.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG