Dostupni linkovi

logo-print

Fejzić Čengić: Radio je nezamjenjiv medij


Fahira Fejzić Čengić

Fahira Fejzić Čengić

O značaju radija kao medija i njegovom opstanku, uprkos predviđanjima da će ga novi mediji istisnuti, te budućnosti ovog medija, govori prof. dr. Fahira Fejzić Čengić, profesorica komunikoloških i novinarskih disciplina na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Sarajevu. Autorica je brojnih knjiga o medijima.

RSE: Počeci emitovanja bili su vezani za zabavu, ali vrlo brzo poprimaju političku ulogu, čak i propagandnu?

Fejzić Čengić: Radio jeste počeo kao medij zabave i muzike i bio je jako prihvaćen u nekim ranim eksperimentalnim fazama razvoja pokretne slike i filma. Već tada postoje ti eksperimenti. Nekako je pao u vrijeme pred pripremu i početak II svjetskog rata. Poslužio je jako dobro nekim političkim projektima, kakav je bio projekt Adolfa Hitlera. Po mnogim teoretičarima i sociolozima medija, Hitler je svoje izbore i veliku popularnost dobio upravo zahvaljujući radiju.

Radio je medij koji insistira na jednom karakterističnom čulu kod čovjeka, a to je čulo sluha, kao najopsežnije, najzahtjevnije i najzanimljivije čulo u prirodi čovjeka. Dok postoje ljudi, dok slušaju i imaju moć da govore, dok slušaju jedni druge, radio će postojati.

RSE: Imao je nezamjenjivu ulogu u našim kriznim vremenima, pogotovo u ratnom periodu, ili za vrijeme prirodnih katastrofa, kao što su bile poplave. To je na neki način pokazalo da radio nema konkurenciju?!

Fejzić Čengić: Tu je radio uistinu supstancionalan medij. Pokušavam kao objektivan komunikolog i istraživač govoriti suštinski. Riječ je o nečemu što smo mi svi, na ovaj ili onaj način, proživjeli. Radio je zapravo idealan mediji jer se on, posebice idejom govora i idejom slušanja, pretvara u glavno pomoćno sredstvo za egzistencionalni obsah. Zato bi se za radio moglo reći i da je egzistencionalni medij.

Radio je nezamjenjiv medij u vremenu buke, površnosti, u vremenu hazarderskih igara, kojima smo okruženi na svaki način, u vrlo turbulentnom svijetu, u kojem funkcioniramo. Mislim da je naprosto nezamjenjiv u nekim relacijama. Veliki su oceani na ovoj planeti. Zauzimaju većinu prostora. Tamo su radio i kratki talasi nezamjenjivi. O tome se malo razmišlja. To je jedini medij koji je dosegljiv na tim velikim pučinama i prostranstvima. Tu je ovog časa radio neviđeno važan. Kada, nakon duge tišine, zamora ili otuđenosti, čujete ljudski glas, tada je radio odličan mediji i tada je potrebno imati unutar radijskog prostora, sa profesionalne strane, dobre ljude i dobre profesionalce. Tada nema blefa i pokrića slikom, te pomoći montažama. U eter, kao jedno zajedničko, planetarno dobro, izlazi samo ono što je vrijednost samo po sebi.

RSE: Koliko je degradirana uloga radija, gubljenjem kriterija na neki način?

BH Radio 1

BH Radio 1

Fejzić Čengić: Od rata na ovamo dogodila se jedna pretjerana kvantifikacija medija u Bosni i Hercegovini. Od 1996. do 2000. godine u BiH je bilo registrirano preko 560 medija. Od toga je bilo preko 270 radio stanica. Ako BiH ima 105 općina, to znači da je skoro svaka općina imala oko tri radija, uključujući općine do 6.000 građana. Dogodila se kvantifikacija koja je bila u funkciji jednog liberalizma i sklanjanja svih mogućih, i teorijskih i praktičnih, stega. Registrirat radio je mogao skoro svako. Trebalo je 5.000 maraka. U malom prostoru, skoro u špajzu, mogli ste da imate svoju miksetu. Čuje vas vaša uža rodbina, ali to nije bilo važno, vi ste radio.

Nakon te kvantifikacije, dogodio se jedan obrnut proces, što je jako dobro. Broj medija ne prelazi ukupnu cifru veću od 260, od toga je opet broj radija najznačajniji, ali je veliki broj malih radio stanica nestao ili se profilirao u okviru nekih većih sistema. Taj proces kod nas nije ni na koji način potican sa stajališta nekog društvenog subjekta jer smo mi medije potpuno ostavili na ledini. Dogodilo se to da je tržište pojelo određene takozvane medije.

Mislim da se u ovom času događa jedan zanimljiv proces, koji je dobar. Kvalitet se razvija na računa kvantiteta. Povećao se broj mladih ljudi koji žele biti novinari na radiju. To nije bilo jako popularno u prvim poratnim godinama. Sve veći broj njih gradi solidne karijere unutar onih radijskih sistema koji vrijede. To je nešto što se stvara iznutra.

RSE: Kako vidite budućnost radija?

Fejzić Čengić: Budućnost radija postoji. Kroz digitalizaciju, radio može napraviti puno u tehničkom smislu. Moja teza je da se nipošto ne smije sve svesti samo na digitalizaciju i kompjuterizaciju jer se time gubi kvalitet, prije svega muzike. Umjetnička strana radija je vrhunska. Radio drama, radio reportaža, radio poetički kutak je nešto što se ne može digitalizirati. Tu jedan dio, ili određeni frekventni opseg, mora ostati za klasične zemne predajnike. Neki se talasi moraju sačuvati i ne može sve biti na UK talasu jer u tom času imate programirane programe. Profesiju jede tehnologija.

To su globalni procesi i tu se ne možete izdvojiti i pobjeći od cijele priče. Mislim da radio, uz jednu mudru radijsku politiku, može ostvariti dobar kvalitet, uz pomoć unije vlasnika privatnih radio stanica. Svi naši radiji su privatni, osim nekoliko javnih servisa, i tu je kvalitet dosta ujednačen. Njihova unija može raditi na tome, može sa razvijati. Mislim da se oni dobro druže, da su konstituirani, da nema animoziteta i ljubomore, kao kod nekih PR asocijacija ili općenito kod novinarske asocijacije. Oni znaju šta znači imati čujnost do Budimpešte ili je nemati.

To se vrlo lijepo može urediti, čuvajući ljepotu profesije, koja je posebno istančana i profinjena u radijskoj produkciji, ali i dopustiti globalizacijske tokove do jedne granice, ali nikako ne dopustiti da nemate niti jednog zemnog emitera. To su važni momenti, da pokažemo jednu svoju, i medijsku opismenjenost i zrelost i ljudsku odgovornost. Svijet stvarno ne počinje onog časa kada se neko od nas pojavio u tom svijetu, kako često ljudi zamišljaju. Svijet oduvijek postoji i postojat će. U tom smislu smo odgovorni prema generacijama koje dolaze, a radio je jedna od važnih putnih torbi koja ide zajedno sa nama.

  • 16x9 Image

    Mirna Sadiković

    Radila na OBN televiziji, u sarajevskoj redakciji "Nezavisnih novina", a 2001. postaje dio ekipe RSE. Obrađuje političke i ekonomske teme. Uređuje radijske emisije, kao i magazin TV Liberty.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG