Dostupni linkovi

logo-print

Facebook bi mogao pasti na pitanju identiteta


Salman Rushdie

Salman Rushdie

Autor: Kristin Deasy (Prevod: Ena Stevanović)

Prsti lete po tipkovnici. Autor Salman Ruždi je, kao i uvijek, zadubljen u pisanje, ali ovaj put se ne radi ni o fikciji ni o književnosti, već o čistom online aktivizmu.

Kada je Facebook 14.novembra odjednom promijenio njegovo ime sa „Salman Ruždi“ na zakonski ispravno „Ahmed Ruždi“, bez da ga upozori, ogorčeni Ruždi je pokrenuo intenzivnu online kampanju u znak protesta.

Nakon toga je Ruždijevo ime na Facebooku vraćeno na Salman. Facebook je rekao da se radi o greški jer ova stranica dozvoljava korisnicima korištenje srednjeg imena umjesto prvog (Salman je Ruždijevo srednje ime).

Ruždijev slučaj je dio sve većih napora Facebooka u provođenju politike autentifikacije korisnika, na kojoj trenutno insistira i Google +.
Ruždijeva afera otkriva sve veći sukob s kojim se suočava ova vodeća društvena mreža.

Ovaj spor ilustrira debate o tome kojim smijerom treba ići internet. Hoće li internet postati medij na kojem identitet korisnika mora biti njegov stvarni identitet ili će anonimnost koja do sad prevladavala i dalje nastaviti da dominira?

Ovo također pokreće uznemirujuća pitanja za online aktiviste u represivnim društvima poput Irana, Azerbejdžana i Bjelorusije gdje plašt anonimnosti osigurava sigurnost korisnika.

Twitter, na kojem je Ruždi započeo svoju online kampanju (@SalmanRushdie), ne zahtijeva od korisnika da na profilu koriste svoja prava imena. Facebook, s druge strane zahtijeva od korisnika da se registriraju pod svojim stvarnim imenom, što služi kao sredstvo za autentifikaciju.

Stvarna imena, viši profit

„Facebook je uvijek bio zasnovan na stvarnim imenima. Mi vjerujemo da to vodi ka većoj odgovornosti, sigurnijem i mnogo pouzdanijem okruženju za ljude koji koriste naše usluge“, stajalo je u e-mailu koji su iz Facebook-a poslali redakciji RSE.

To također dovodi i do veće zarade.

Ruždijeva afera otkriva sve veći sukob s kojim se suočava ova vodeća društvena mreža, pri čemu dolazi do raskoraka između profita i ličnih sloboda 800 miliona aktivnih korisnika ove mreže.

Ilustrativna fotografija

Ilustrativna fotografija

Facebook je uspješan zbog toga što je bio pokretač nove platforme za lične slobode, dozvoljavajući svakome ko ima internet da se priključi na ovu mrežu. Ova mreža nastavlja da unaprjeđuje načine na koje shvatamo online interakcije. Međutim, pri tome dolazi do neočekivanih posljedica na lične slobode i privatnost.

Stručnjak za sigurnosne tehnologije Bruce Scheier kaže da novac diktira ponašanje velikih internet mreža:

„I Facebook i Google+ se bore za politiku stvarnih imena. Čine to iz čisto egoističnih razloga. Žele biti vozila za trgovinu. Vi niste korisnik Facebook-a. Vi ste Facebook proizvod koji oni prodaju korisnicima. I da, neki ljudi će otići, ali oni znaju da će ih većina ostati i oni će zaraditi još više novaca jer će prodati oglašivačima stvarna imena, a ne pseudonime“, kaže Scheier.

Kompanije potroše dvije milijarde dolara godišnje na prikupljanje podataka, kako se navodi u nedavnom izvještaju „New York Timesa“. Facebook navodno radi na tome da se prodaja avionskih karata odvija direktno sa njihove stranice, u čemu svakako pomaže politika stvarnih imena.

Ruždi je samo jedan od mnogih korisnika Facebooka i Google+ koji se suočava sa problemom identifikacijske politike. Scheier kaže da se ova politika sprovodi relativno sporo kako bi se izbjegla neželjena pozornost.
Facebook navodno radi na tome da se prodaja avionskih karata odvija direktno sa njihove stranice, u čemu svakako pomaže politika stvarnih imena.

Zbog svoje popularnosti, Ruždi je taj potez mogao objaviti javnosti.

„Zamislite da niste Salman Ruždi“, rekao je Mahmud Enayat, direktor Iranskog medijskog programa na Fakultetu za komunikacije „Annenberg“ Univerziteta u Pensilvaniji:

„Pod time mislim da nećete dobiti nazad svoj account. I sve to je vrlo teško za nekoga ko je iz Irana- možda vaš engleski nije dovoljno dobar, možda ne želite otkriti svoj pravi identitet kako biste ponovo aktivirali profil.“

Enayat smatra da će ove promjene navesti aktiviste da idu na „fleksibilnije“ mreže.

„Ključna stvar je da više ne možete koristiti ovu mrežu u svrhu aktivizma. Jer ako ste aktivista, vrlo je vjerovatno da ne želite koristiti svoje stvarno ime. Smatram da je ovo doista suprotno tome kako se ova mreža koristila tijekom Arapskog proljeća i u Iranu“, kaže Enayat.

Zabrinutost online aktivista

Facebook si često pripisuje zasluge za pokretanje ljudi da izađu na ulice kako bi protestovali, kao što se desilo u Iranu 2009 i nedavno na Arapskom proljeću.

Ruždijeva afera zabrinjava online aktiviste kojima je potrebna anonimnost kako bi zaštitili vlastitu sigurnost. Aktivisti često koriste imena poput „Pokret za slobodu“ kako bi izbjegli da budu upraćeni od strane vlade s obzirom da su uključeni u opozicijske aktivnosti.

Demonstranti tokom protesta u Kairu, februar 2011.

Demonstranti tokom protesta u Kairu, februar 2011.

Korisnik Facebooka sa imenom „Pokret za slobodu“ bi se sada mogao suočiti s time da se njegovo ime preko noći promijeni u stvarno, što je u nekim slučajevima opasno po život.

Amnesty International je 15.novembra izdao izvještaj u kojem se navodi pet zemalja u kojima bi online aktivnosti mogle dovesti do uhićenja, a to su Kina, Azerbejdžan, Sirija, Vijetnam i Egipat.

Egipatski aktivist Mohamed Ibrahim je administrator grupe „Svi smo mi Khaled Said“ koja ima 158 hiljada članova i koja je bila pokretač ustanka protiv Mubaraka.

„Mnogi aktivisti su radili sa prikrivenim identitetom, uključujući i mene, sve dok Egipatska revolucija nije uspjela. Neki su radili tako čak i nakon revolucije, u strahu od uhićenja i mučenja“, napisao je Ibrahim u e-mail intervjuu, dodajući da bi Facebook-ova politika autentifikacije „mogla vrlo vjerovatno dovesti do gubitka života, ukoliko se počnu otkrivati imena aktivista“.

Facebook je u novembru nakratko onemogućio pristup grupi „Svi smo mi Khaled Said“ jer su administratori grupe radili pod lažnim imenima.

„Mislim da bi slične greške u diktatorskim režimima lako mogle dovesti do uhićenja ili smrti“, zaključuje Ibrahim.
XS
SM
MD
LG